Naučnici posljednjih godina sve češće koriste dramatičan nadimak “Doomsday Glacier” — ledenjak sudnjeg dana.
I sada tvrde da bi jedan od najvažnijih ledenih sistema na Zemlji mogao ulaziti u veoma opasnu fazu raspadanja.
Radi se o Thwaites Glacier na Antarktiku, ogromnom ledenjaku čije bi urušavanje moglo imati katastrofalne posljedice za nivo mora širom svijeta.
Ledena barijera duga 45 kilometara počinje pucati
Prema izvještaju koji prenosi New Scientist, velika ledena ploča ispred samog ledenjaka ubrzano se raspada.
Satelitski snimci pokazuju ogromne pukotine koje se šire kroz led, dok naučnici upozoravaju da bi čitavi dijelovi ledene mase mogli uskoro otpasti.
Geofizičar Christian Wild sa University of Innsbruck opisao je prizore riječima:
“Izgleda kao šoferšajba koja se raspada.”
Zašto je Thwaites toliko važan?
Thwaites nije obični ledenjak.
Ogroman je gotovo kao država Florida.
I djeluje poput svojevrsnog “čepa” koji trenutno usporava ogromne količine leda sa zapadnog Antarktika da skliznu u okean.
Ako bi došlo do njegovog potpunog kolapsa, nivo mora globalno mogao bi porasti za više od pola metra.
Ali problem je još veći.
Jer Thwaites drži stabilnim i druge ledene mase iza sebe.
Ako se sistem destabilizuje, dugoročne posljedice mogle bi biti mnogo ozbiljnije.
Led više ne nestaje polako
Ono što posebno zabrinjava naučnike jeste brzina promjena.
Nekada su se ledenjaci posmatrali kao sistemi koji se mijenjaju kroz stotine ili hiljade godina.
Danas istraživači sve češće gledaju kako ogromni dijelovi leda pucaju i nestaju praktično u realnom vremenu.
Toplija morska voda ulazi ispod ledenih ploča i polako ih “jede” iznutra.
Led tada postaje tanji, slabiji i mnogo osjetljiviji na raspadanje.
Klimatske promjene više nisu apstraktna budućnost
Dugi niz godina klimatske promjene za mnoge ljude bile su apstraktna tema.
Nešto što će se možda dogoditi “jednog dana”.
Ali prizori pucanja Thwaitesa sve više djeluju kao upozorenje da se planeta već mijenja mnogo brže nego što je čovječanstvo očekivalo.
Toplotni rekordi.
Megapožari.
Suše.
Poplave.
Kolaps ledenih sistema.
Sve više naučnika govori da svijet ulazi u eru klimatskih ekstrema.
Najveći problem možda je što čovječanstvo reaguje presporo
Ironično, ljudi danas imaju više naučnih podataka nego ikada u historiji.
Sateliti prate led iz svemira.
AI modeli analiziraju klimu.
Superkompjuteri simuliraju budućnost planete.
Ali politički sistemi i dalje djeluju sporo, podijeljeno i kratkoročno.
I upravo zato mnogi stručnjaci upozoravaju da najveća prijetnja možda nije sam led koji puca.
Nego činjenica da čovječanstvo još uvijek nije naučilo reagovati kao jedna civilizacija.
