Planet se suočava s “novom stvarnošću” nakon što je dosegnuo prvu u nizu klimatskih prekretnica – masovno izumiranje koraljnih grebena. To je zaključak opsežnog izvještaja na kojem je radilo 160 naučnika diljem svijeta.
Klimatske promjene mogle bi ključne Zemljine sisteme – od amazonske prašume do polarnih ledenih ploča – izbaciti iz ravnoteže do tačke urušavanja, što bi pokrenulo katastrofalne valove širom planete. “Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle transformisati naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu,” izjavio je Tim Lenton, profesor na Institutu za globalne sisteme University of Exeter i jedan od autora izvještaja.
Koraljni grebeni: Prvi na udaru
Prema izvještaju, koralji u toplim vodama prvi su na udaru i već su ušli u fazu nepovratne propasti. Svjetski grebeni od 2023. godine trpe najgore masovno izbjeljivanje ikad zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura okeana, a pogođeno je više od 80% njih. Nekadašnji podvodni svijet prepun boja i života pretvara se u izbijeljeni, mrtvi krajolik kojim dominiraju alge.
“Sada smo [koraljne grebene] gurnuli izvan onoga s čime se mogu nositi,” rekao je Mike Barrett, glavni naučni savjetnik u World Wildlife Fund UK i suautor izvještaja. Autori upozoravaju da će, ako se globalno zatopljenje ne preokrene, “opsežni grebeni kakve poznajemo biti izgubljeni.”
Posljedice će biti dalekosežne i dramatične. Koraljni grebeni ključno su stanište za morske vrste, vitalni su za sigurnost snabdijevanja hranom, doprinose bilijunima dolara globalnoj ekonomiji i štite obalna područja od oluja. Njihovo masovno izumiranje signal je da je prva dominanta Zemljinog sistema počela da kolabira.
Atlantska cirkulacija
Planet je na rubu nekoliko novih prekretnica, jer je gotovo sigurno da će premašiti globalno dogovoreni cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.
Jedna od najalarmantnijih prijetnji je potencijalni kolaps Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC), ključne mreže okeanskih struja. To bi imalo katastrofalne globalne posljedice: dijelove svijeta gurnulo bi u duboko smrzavanje, druge bi zagrijalo, poremetilo sezone monsuna i podiglo nivo mora.
“Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tokom životnog vijeka ljudi rođenih i koji žive na planeti danas,” upozorio je Barrett.
“Svijet nije spreman”
“Svijet nije spreman” za posljedice prelaska ovih prekretnica, smatra Manjana Milkoreit, istraživačica sa University of Oslo i autorica izvještaja.
“Trenutne politike i međunarodni sporazumi dizajnirani su za postupne promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake,” rekla je. Dodala je kako način na koji vlade sada reaguju “može oblikovati Zemljin sistem na jako dugo vrijeme.”
U izvještaju se poziva na brzo smanjenje zagađenja koje zagrijava planet i povećanje uklanjanja ugljika iz atmosfere. Lenton je istaknuo da će svijet premašiti granicu od 1,5 stepeni, ali ključno je minimizirati daljnje zagrijavanje i što brže spustiti temperaturu.
Zračak nade i posljednje upozorenje
Izvještaj je istakao i neke pozitivne vijesti, poput “radikalnog globalnog ubrzanja” u korištenju solarne energije, električnih vozila, baterija i toplotnih pumpi. Jednom kada čistije tehnologije zamijene one koje zagađuju, povratka na staro vjerovatno neće biti jer su nove opcije jeftinije i bolje.
Izvještaj dolazi samo mjesec dana prije okupljanja vlada u Brazilu na klimatskoj konferenciji COP30. Ova je godina ključna jer se od zemalja očekuje da predstave svoje ciljeve za smanjenje emisija u sljedećem desetljeću.
“Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje da ćemo, ako sada ne djelujemo odlučno, izgubiti i amazonsku prašumu, ledene ploče i vitalne okeanske struje,” zaključio je Barrett. “U tom scenariju, gledali bismo na istinski katastrofalan ishod za cijelo čovječanstvo.”
