U proteklih deset godina dogodilo se nešto što istorija ratovanja nije vidjela od 1945. godine: oružje vrijedno 300 dolara postalo je moćnije od sistema koji koštaju tri miliona. Rat dronovima promijenio je lice sukoba u Ukrajini, Gazi, Crvenom moru, Siriji, Nagorno-Karabahu i Sudanu – i to tako brzo da ni vojske ni međunarodno pravo ne stižu pratiti posljedice.
Ovo nije tekst o tehnologiji radi tehnologije.
Ovo je tekst o tome kako nova era ratovanja, koju vode bespilotne letjelice i autonomni sistemi, mijenja sudbine država, ali i života običnih ljudi koji postaju nevidljive mete u sukobima gdje granica između vojnog cilja i civilnog prostora nestaje.
Kako smo došli do toga da najjeftinije oružje postane najubojitije?
Dronovi su nekada bili eksperimenti. Danas su industrija teška milijarde.
Tri faktora su dovela do eksplozije njihove upotrebe:
1. Jeftina proizvodnja
Komercijalne letjelice, komponente sa AliExpressa i 3D print tehnologija omogućili su da čak i male grupe naprave sofisticirano oružje.
2. Nova “umjetna inteligencija bojišta”
AI algoritmi omogućavaju dronovima da:
- prepoznaju mete
- prate vozila
- zadržavaju stabilnost u vjetru
- izvrše napad autonomno
AI je postala tiha sila modernog oružja.
3. Potpuna promjena vojne doktrine
Nekada si morao imati tenk, avione, artiljeriju.
Danas možeš paralisati cijelu brigadu dronom za 300$.
To je izjednačilo snagu između država, paradržavnih grupa, milicija i terorističkih organizacija.
Svako ko može kupiti dijelove — može voditi rat.
Ukrajina: laboratorija ratovanja 21. stoljeća
Na istočnoevropskim ravnicama upravo se vodi najteži i najsofisticiraniji rat dronovima u istoriji.
Kako izgleda bojište danas?
- Milioni dronova su korišteni u dvije godine.
- Ukrajina proizvodi 60.000 dronova mjesečno.
- Rusija uvodi industrijsku proizvodnju u cijele fabrike “Geran-2”.
- Bojište je stalno pod nadzorom iz zraka.
Oklop više ne znači sigurnost
Tenk od 5 miliona
može uništiti dron od 500 dolara.
Zbog toga:
- oklopna vozila se ukopavaju
- artiljerija puca i bježi
- vojnici se kreću samo noću
- rovovi se pokrivaju mrežama i metalnim kavezima
Dronovi su ubili klasičnu vojnu logiku.
Najveća žrtva? Civilna infrastruktura
Elektrane, trafostanice, stambeni blokovi — sve su mete.
Dronovi, za razliku od raketa, ne moraju probiti PVO sistem.
Oni ga zaobiđu.
To je promijenilo pravila preživljavanja za milione ljudi.
Gaza i Bliski istok: dronovi kao produžena ruka ratova koji nikada ne staju
Rat u Gazi i širi bliskoistočni konflikt donijeli su novu dimenziju problema: urbanizaciju dronova.
U skučenim prostorima, sve postaje meta
- humanitarni konvoji
- bolnice
- UN zone
- stambene zgrade
- gradska infrastruktura
Kada se dronovi koriste u gusto naseljenim prostorima, civili postaju prvi i najčešći kolateralni gubitak, jer dron ne zna — niti ga zanima — šta je iza tanke zidne ploče.
Povratni efekat: “proporcionalna sila” postaje nepostojeći koncept
Kad oružje postane jeftino, postaje i često korišteno.
Kad postane često korišteno — postaje nemoguće ograničiti napade.
Crveno more i Huti: kako dronovi mijenjaju globalnu ekonomiju
Jemenski pobunjenički pokret Huti postao je neočekivana sila u svjetskoj politici — ne ideologijom, ne vojskom, nego dronovima.
Njihovi napadi:
- blokirali su trgovinu između Evrope i Azije
- podigli cijene transporta
- natjerali međunarodne flote da mijenjaju rute
- izazvali najveću pomorsku krizu od pirata u Somaliji
Kad grupa bez države može poremetiti međunarodne trgovačke kanale —
onda znamo da je era dronova pomjerila granice moći.
Anti-dron revolucija: Laseri, mikrotalasi i elektronsko ometanje
Velike sile sada ulažu milijarde u anti-dron sisteme:
1. Lasersko oružje
- Izrael, SAD i Kina vode utrku
- Pogađanje drona laserskom zrakom je skoro besplatno
- Ali sistem košta desetine miliona
2. Elektronsko ometanje (jamming)
- Blokira signale
- Skida dron iz zraka bez eksplozije
- Ali lako ga savladaju AI autonomni sistemi
3. Mikrotalasno oružje
- “Prži” elektroniku dronova
- Još uvijek eksperimentalno
- Potencijalno najjeftinija odbrana budućnosti
Sukob između dronova i anti-dronova podsjeća na početak nuklearne utrke — samo je brži i neuporedivo jeftiniji.
Etika koja ne stiže da prati rat
Najveći problem nije tehnologija.
Najveći problem je moral.
Kod dronova više ne postoji jasna granica između:
- vojnika
- civila
- taktičkog cilja
- humanitarnog prostora
Ako dron može ući kroz prozor, pogoditi vozilo, preletjeti granicu i vratiti se autonomno — onda rat prestaje biti događaj na frontu i postaje događaj u svakom gradu.
A ljudska prava ne znaju kako da odgovore na to.
AI je već ušla na bojište – i neće se povući
Nekoliko država i grupa već koristi AI dron-rojeve koji se kreću kao čopor:
- međusobno komuniciraju
- dijele informacije
- biraju najbolju metu
- napadaju simultano
Ovo nije naučna fantastika.
Ovo je dokumentovano na nekoliko sukoba 2024–2025. godine.
To je trenutak u kojem rat postaje algoritamski, a ljudska kontrola postaje ograničena.
Zašto rat dronovima najviše pogađa baš nevine?
Razloga je nekoliko — i svi su brutalni:
1. Dron je oružje koje ne zna šta je život
Ne vidi dijete, bolnicu, starca.
Vidi toplotni potpis, obris, siluetu, kretanje.
2. Dronovi se koriste u urbanim sredinama
A urbana borba uvijek znači civilne gubitke.
3. Jeftinost znači obilan broj napada
Kad udar ne košta mnogo — dešava se mnogo puta.
4. Političari razgovaraju, ali ratovi se vode autonomno
Dok diplomatija odugovlači, dronovi lete.
5. Dronovi brišu geografske granice
Ne moraš osvojiti teritoriju da uništiš život.
Dovoljno je da imaš pristup do najbližeg skladišta elektronike.
Može li se ovaj trend zaustaviti? Realno – ne. Ali može se kontrolisati.
Tri su jedine stvarne opcije:
1. Novi Ženevski protokol o autonomnom oružju
Da se zabrani potpuno autonomna smrtna sila bez ljudske kontrole.
2. Međunarodni sistem verifikacije
Slično nuklearnom nadzoru — ali za AI oružje.
3. Globalni dogovor o ograničenju izvoza dron-tehnologije
Težak, skoro nemoguć — ali vjerovatno jedini način da se ratovi u siromašnim državama ne pretvore u stalne horore.
Zaključak: Rat dronovima je ovdje da ostane — ali ne smije ostati bez kontrole
Dronovi su započeli najveću transformaciju ratovanja od nuklearne bombe.
Ali za razliku od nuklearne ere, ovaj put tehnologija nije u rukama nekoliko država — već u rukama svih, uključujući one koji nemaju ni granice ni odgovornost.
U takvom svijetu najveća žrtva nikada neće biti vojska.
Biće to čovjek koji se nađe na pogrešnom mjestu u pogrešnom trenutku —
ne zato što ga je pogodio neprijatelj, nego zato što ga je prepoznao algoritam.
