NASA je konačno objavila niz opservacija međuzvjezdane komete 3I/ATLAS, snimljenih tokom duge obustave rada vlade (government shutdown). U specijalnoj press konferenciji, svemirska agencija objavila je slike s osam različitih misija koje se pridodaju ljetnim opservacijama Hubblea, JWST-a i SPHEREx-a, kao i podacima s teleskopa ATLAS (koji je 3I/ATLAS i otkrio 1. jula).
Ovaj izuzetni ulov sadrži neke prilično jedinstvene slike. Potvrda da je NASA-in rover Perseverance zaista vidio kometu je izvanredna – to su prve opservacije komete s druge planete u Sunčevom sistemu. Opservacije su se dogodile oko 3. oktobra, kada je kometa bila udaljena 30 miliona kilometara od Crvene planete.
Intersolarna flota posmatra uljeza
Evropska svemirska agencija (ESA) uočila je 3I/ATLAS iz orbite Marsa preko orbitera Trace Gas Orbiter, kao i kineski Tianwen-1. Sada se još dvije letjelice mogu pridružiti borbi. MAVEN (Mars Atmosphere and Volatile EvolutioN) pribavio je ultraljubičaste slike i podatke o emisiji vodika s komete. Mars Reconnaissance Orbiter takođe je snimio kometu, vjerovatno najbolju sliku snimljenu s Marsa, piše IFLS.
“3I/ATLAS je zaista uzbudljiv objekat. To je međuzvjezdani posjetilac našem planetarnom sistemu. Trenutno, mi ne možemo putovati u druge planetarne sisteme, ali srećom, komadi dolaze nama! Dakle, u smislu proučavanja materijala od kojeg su napravljeni, to je jedan od najboljih i najsigurnijih načina da dobijemo materijale iz drugog planetarnog sistema,” rekao je za IFLScience dr. Matthew Genge, vanredni profesor za nauku o Zemlji i planetama.
Najbliži prolazak komete Zemlji desit će se za mjesec dana, 19. decembra, kada će kometa biti udaljena 269 miliona kilometara. Stoga je bilo važno dobiti opservacije s Marsa dok je kometa bila mnogo bliža, čak i ako letjelice tamo nisu toliko napredne kao naši teleskopi.
Ali NASA je učinila i više. Misije koje posmatraju Sunce uspjele su je pratiti dok je kometa nestajala iza naše zvijezde tokom posljednjih nekoliko mjeseci, dodajući gomilu podataka koje prikupljamo o ovom svemirskom kamenu. Misija NASA-e STEREO, zajednička misija ESA/NASA SOHO i misija PUNCH snimile su objekat.
Interplanetarni prvi susret i presuda nauke
ESA je zadužila svoju misiju JUICE (koja putuje ka Jupiteru) da prikupi opservacije u novembru, ali čini se da NASA drži rekord za prva posmatranja komete interplanetarnim sondama, s misijama Psyche i Lucy – obje usmjerene ka asteroidima – koje su pratile kometu. Psihe je snimila slike s udaljenosti od 53 miliona kilometara. Nekoliko dana kasnije, Lucy je snimila 3I/ATLAS s udaljenosti od 386 miliona kilometara.
Na internetu je bilo negodovanja da ove slike ne odgovaraju očekivanjima slika kometa koje smo vidjeli u prošlosti. Jedan od razloga je taj što je kometa mnogo dalje od Sunca nego objekti poput Hale-Boppa. Takođe, ove letjelice posmatraju objekat koji nisu dizajnirane da proučavaju, a ipak su naučnici bili dovoljno domišljati da pronađu način.
“To je kao da pokušavate da slikate svoju mamu na udaljenosti od stotinu kilometara: vidjećete kako je mutna… a zatim zamislite da ona proizvodi paru! Dakle, zapravo, to je prilično dobra slika za kometu. To je najbolje čemu se NASA mogla nadati,” objasnio je dr. Genge.
Postoje i tvrdnje da NASA zataškava informacije, u vezi s potpuno opovrgnutom idejom da je kometa vanzemaljski brod koji je namjeravao iskoristiti vrijeme iza Sunca za manevar prema Zemlji. Ovdje je važno znati da ozbiljni naučnici nisu očekivali nikakav takav manevar, i nisu bili iznenađeni što je kometa nastavila kružiti po očekivanoj putanji.
Ono što je uzbudljivo je to što su ESA-ine opservacije s Marsa poboljšale naše znanje o putanji 3I/ATLAS-a za 10 puta. Stoga možemo očekivati da će ove opservacije NASA-e biti važan doprinos našem znanju o ovom fascinantnom objektu. I što se tiče njegove prirode, opservacije govore same za sebe.
“Prilično potvrđuju, kao što smo i mislili, da se ponaša kao kometa, izgleda kao kometa, kreće se kao kometa, dakle, to je kometa,” rekao je dr. Genge.
3I/ATLAS nije obična kometa. To ostaje međuzvjezdana kometa, treći poznati međuzvjezdani objekat nakon ‘Oumuamue (2017.) i 2I/Borisova (2019.). Ali stariji je od ta dva, možda dvostruko stariji od Sunčevog sistema. To je relikt iz drugog doba galaksije i sve što možemo naučiti iz njega, čak i ako su fotografije pomalo pikselizovane, povećaće naše razumijevanje prošlosti i odakle dolazimo.
