Kako je počeo Prvi svjetski rat? Otprilike onako kako danas stvari stoje…

Prvi svjetski rat (1914–1918) nije bio samo kolosalni sukob vojski; bio je to i prvi totalni rat, u kojem je cijelo društvo, od vojnika na frontu do žena u fabrikama, bilo mobilisano za cilj. Ali, da bi se ta mobilizacija održala tokom četiri godine neizrecivog krvoprolića, vlade su pokrenule još jednu, jednako razornu mašineriju: propagandnu mašinu. Ona nije samo informisala; ona je lagala, demonizovala i preoblikovala percepciju stvarnosti, stvarajući mitove o herojstvu i zlu koji su imali trajne posljedice na kolektivnu memoriju.

Poziv na oružje: Iluzija kratkog rata i herojska očekivanja

Kada je rat počeo, 1914. godine, vladalo je opšte uvjerenje da će biti kratak i pobjednički. Propaganda je odigrala ključnu ulogu u pothranjivanju tih iluzija.

  • Poticaj za mobilizaciju: Posteri su prikazivali mlade, snažne muškarce kako ponosno odlaze u borbu, ostavljajući za sobom zahvalne majke i djevojke. Slogan “Vaša zemlja vas treba!” (Your Country Needs You!) s likom Lorda Kitchenera postao je ikona regrutacije u Velikoj Britaniji. U Njemačkoj, “Gott mit uns” (Bog je s nama) bio je univerzalni poziv na božanski blagoslov.
  • Idealizacija rata: Novine su pisale o viteškim bitkama i herojskim djelima, ignorirajući užasavajuću realnost rovova. Rat je predstavljen kao prilika za slavu i dokazivanje muškosti, što je bila gorka obmana za milione koji su završili u blatu Flandrije.

Demonizacija neprijatelja: Stvaranje monstruma od ljudi

Kako je rat postajao duži i brutalniji, propaganda je morala da pojača svoje metode. Više nije bilo dovoljno samo regrutovati; trebalo je demonizovati neprijatelja do te mjere da se svako djelo protiv njega čini opravdanim.

  • “Huns” i “Boches”: Njemački vojnici su u britanskoj i francuskoj propagandi prikazivani kao “Huni” (barbarski potomci Atile) ili “Boches” (pogrdan izraz za Nijemce) – divljaci koji siluju žene, kolju djecu i ruše crkve. Priče o “belgijskim bebama na bajonetima” (izmišljeni masakr) bile su široko rasproprostranjene, iako nikada dokazane.
  • Krvavi Nijemci i Austro-Ugari: U savezničkoj propagandi, posebno američkoj, Nijemci su bili “čudovišta” i “antihristi” koji su “silovali Evropu”. U Austro-Ugarskoj i Njemačkoj, Saveznici su prikazivani kao izdajnici i agresori, a Rusi kao divljaci.
  • Cenzura i kontrola informacija: Informacije s fronta bile su rigorozno cenzurisane. Loše vijesti su potiskivane, a gubici minimizovani. Vlade su shvatile da je kontrolisanje narativa jednako važno kao i kontrolisanje bojnog polja.

Mediji kao oružje

Propagandna mašina koristila je sve dostupne medije tog vremena:

  • Posteri: Živopisni, emotivni, često brutalni plakati koji su apelovali na patriotizam, sramotu ili strah.
  • Novine: Svakodnevno su objavljivane lažne vijesti, priče o herojskim akcijama (često izmišljenim) i o zvjerstvima neprijatelja. Novinari su postali pisaći vojnici.
  • Film: Film, kao nova forma masovne zabave, brzo je prepoznat kao moćno propagandno sredstvo. Dokumentarci (često lažirani) i igrani filmovi prikazivali su herojstvo i borbu protiv zla.

Posljedice i cijena istine

Kada se rat završio, pobjednici su nastavili s narativom, dok su poraženi morali da se suoče s optužbama. Međutim, stvarna cijena propagande bila je mnogo dublja:

  • Trauma i razočaranje: Vojnici koji su se vratili s fronta suočili su se s društvom koje nije razumjelo njihovu traumu i koje je živjelo u iluziji stvorenoj propagandom. Mnogi su se osjećali izdano.
  • Cinična javnost: Poslijeratni period donio je val cinizma i nepovjerenja prema vlastima i medijima, jer su se laži polako razotkrivale.
  • Sjeme budućih konflikata: Demonizacija cijelih nacija tokom WWI (posebno Nijemaca) stvorila je plodno tlo za revanšizam i ekstremizam koji će kulminirati u Drugom svjetskom ratu. Narativ o “izdaji” i “nepravednoj kazni” postao je gorivo za uspon desničarskih pokreta.

Lekcije za danas: Preispitivanje narativa

Propagandna mašina Prvog svjetskog rata bila je mračno remek-djelo manipulacije. Ona je pokazala da se istina, u rukama države, može preoblikovati do neprepoznatljivosti kako bi služila višim ciljevima. Danas, u eri fake newsa i informacijskog rata, lekcije iz WWI ostaju relevantnije nego ikad. Imperativ je kritičko preispitivanje narativa, jer se u pozadini svake velike priče, često krije mašina za laži.

KategorijaZnačaj i fostignućeKontekst
Definicija WWIPrvi totalni RatMobilizacija cijelog društva, ne samo vojske.
Ključni sloganVaša Zemlja Vas Treba!Ikonični poziv na regrutaciju (Lord Kitchener).
Demonizacija“Hunit”, “Boches”Stvaranje neprijateljskih monstruma iz običnih ljudi.
Medijska kontrolaCenzura vijesti s frontaKljučno za održavanje morala i narativa.
PosljediceCinizam, Revizionizam, Trauma