Nova studija rekonstruisala je anakonde koje su živjele na području današnje Venecuele prije 12 miliona godina. Fosilni pršljenovi otkrivaju da su anakonde bile divovi još u razdoblju srednjeg do gornjeg miocena i da su ostale ogromne sve do danas, što je neobičan trend za život na Zemlji.
Većina životinja koje su živjele u periodu prije 12,4 do 5,3 miliona godina vremenom se smanjila kao odgovor na promjene u okolišu. Tada je Zemlja bila toplija, vlažnija i bogata hranom.
Bio je to period koji je iznjedrio divove, poput Purussaurusa, kajmana dugog 12 metara, i Stupendemysa, slatkovodne kornjače duge 3,2 metra. Neki divovi su se smanjili, neki – poput Purussaurusa i Stupendemysa – su izumrli, ali anakonda? Ona je igrala po vlastitim pravilima.
Autori nove studije proučili su 183 fosilizirana pršljena anakonde, za koje se smatra da pripadaju otprilike 32 pojedinačne zmije. Zatim su koristili te podatke kako bi izračunali koliko bi te anakonde bile duge dok su bile žive.
Kao najteže živuće zmije na Zemlji, anakonde su i danas velike, pa se očekivalo da bi anakonde iz doba miocena bile još veće, ali fosilne kosti su otkrile da su bile duge oko 5,3 metra, što je otprilike ista veličina kao i kod današnjih anakondi.
“Ovo je iznenađujući rezultat jer smo očekivali da ćemo otkriti da su drevne anakonde bile duge sedam ili osam metara”, rekao je u izjavi glavni autor Andrés Alfonso-Rojas, doktorand i stipendista Gates Cambridgea na Odsjeku za zoologiju Univerziteta u Cambridgeu. “Ali nemamo nikakvih dokaza o većoj zmiji iz miocena kada su globalne temperature bile više.”
“Mjerenjem fosila otkrili smo da su anakonde razvile veliku tjelesnu veličinu ubrzo nakon što su se pojavile u tropskoj Južnoj Americi prije oko 12,4 miliona godina, i njihova veličina se od tada nije promijenila.”
To što su tako dugo zadržale svoj gigantizam možda zavisi od staništa koje anakonde biraju. Danas žive u močvarama, barama i rijekama u toplim i vlažnim područjima. Znamo da su bile češće u miocenu, ali širom amazonske regije i dalje ima dovoljno vode, toplote i hrane da ih održe ogromnima.
Većina anakondi (kojih ima nekoliko vrsta) duga je oko 4 do 5 metara, ali bilo je nekih rekordnih primjeraka bliže granici od 7 metara. Titanoboa i dalje nadmašuje anakondu kao najveća zmija koja je ikada živjela, ali otpornost anakondi održala ih je “super-velikima” milionima godina.
“Druge vrste poput divovskih krokodila i divovskih kornjača izumrle su od miocena, vjerovatno zbog hlađenja globalnih temperatura i smanjenja staništa, ali divovske anakonde su preživjele”, rekao je Alfonso-Rojas. “One su super-otporne.”
Studija je objavljena u časopisu Journal of Vertebrate Paleontology.
