U BiH stiže vrijeme kakvo ni najstariji Bosanci i Hercegovci ne pamte. Ne, ne pretjerujemo

Ako vam se čini da su godišnja doba u Bosni i Hercegovini „poludjela“ – niste subjektivni. Podaci to potvrđuju. Posljednjih dvadesetak godina vremenske prilike u BiH i na širem prostoru Zapadnog Balkana ulaze u fazu klimatske nestabilnosti kakva nije zabilježena u modernoj historiji mjerenja. Više nije pitanje da li se klima mijenja, nego koliko brzo i s kakvim posljedicama.

Najtoplije godine u historiji mjerenja

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda i međunarodnih klimatskih baza (Copernicus, WMO), najtoplije godine u BiH zabilježene su nakon 2010. godine. Posebno se izdvajaju:

    1. (ekstremi: rekordne kiše i poplave)
        1. (među tri najtoplije ikada zabilježene u regiji)

      Prosječna godišnja temperatura u BiH danas je viša za oko 1,2 do 1,5°C u odnosu na period 1961–1990. To možda zvuči malo, ali u klimatskom smislu to je ogroman skok.

      Rekordi koji se obaraju – ali pogrešni

      Temperature

      • Ljetni maksimumi preko 40°C više nisu rijetkost, čak ni u kontinentalnim dijelovima BiH
      • Noćne temperature sve češće ostaju iznad 25°C, što stvara tzv. „tropske noći“
      • Zime su kraće, toplije i nestabilnije

      Padavine

      Paradoksalno, dok imamo duže sušne periode, kada kiša padne – padne ekstremno.

      • Rekordne količine padavina u kratkom vremenu
      • Poplave poput onih iz 2014. sve su vjerovatnije
      • Suše koje pogađaju poljoprivredu i vodne resurse

      Drugim riječima: ne gubimo vodu, gubimo ravnotežu.

      Snijeg: Od normalne pojave do rijetkog gosta

      Snježne zime kakvih se mnogi sjećaju iz 80-ih i 90-ih postaju izuzetak. Danas imamo:

      • kraće snježne periode
      • više kiše umjesto snijega
      • snijeg koji brzo nestaje

      Planinske regije i dalje imaju snijeg, ali i tamo je sezona kraća i nestabilnija, što direktno pogađa:

      • zimski turizam
      • vodne rezerve
      • hidroelektrane

      Zapadni Balkan kao „hot spot“ klimatskih promjena

      Naučna istraživanja pokazuju da je Mediteran – a samim tim i Balkan – jedno od najosjetljivijih područja na klimatske promjene u Evropi. Razlog je kombinacija:

      • geografskog položaja
      • reljefa
      • slabih sistema upravljanja vodama
      • urbanizacije bez planiranja

      BiH je posebno ranjiva jer ima:

      • rijeke s brzim reakcijama na padavine
      • planinsko-kotlinsku strukturu
      • gradove koji nisu prilagođeni ekstremima

      Šta možemo očekivati u narednim decenijama?

      Ako se globalni trendovi nastave (a sve ukazuje da hoće), BiH i region mogu očekivati:

      • Još toplija ljeta, sa dužim toplotnim talasima
      • Manje snijega, ali više ekstremnih padavina
      • Veće rizike od poplava i klizišta
      • Probleme s pitkom vodom u sušnim periodima
      • Pritisak na poljoprivredu i proizvodnju hrane

      Ono što je nekad bilo „ekstrem“, danas postaje novo normalno.

      Problem koji nije samo prirodan

      Važno je reći i ovo: dio problema nije samo globalna klima, nego i naše ponašanje.

      • Betoniranje gradova bez zelenih površina
      • Sječa šuma
      • Zagađenje zraka koje pojačava toplotni efekat
      • Neplanska gradnja u poplavnim zonama

      Klimatske promjene su globalne, ali posljedice su lokalne – i osjećamo ih direktno.

      Klima se promijenila, pitanje je hoćemo li se mi promijeniti

      Vrijeme u BiH i na Zapadnom Balkanu više ne prati obrasce na koje smo navikli. Godišnja doba se pomjeraju, ekstremi postaju pravilo, a stabilnost postaje luksuz.

      Pitanje više nije da li će biti toplije, sušnije ili nestabilnije – nego koliko smo spremni da se prilagodimo. Jer priroda se već prilagodila. Na svoj način.

      A taj način, kako vidimo, zna biti nemilosrdan.

      Povezane priče