Na današnji dan, kada obilježavamo tačno pedeset godina otkako je svijet napustila Agata Kristi, prisjećamo se žene koja je bila mnogo više od “bake krimića” sa šoljicom čaja u ruci. Iako je u 85. godini preminula mirno u svom domu, njen život bio je ispunjen avanturama koje bi zasjenile i njene najuzbudljivije romane.
Malo ko bi povezao strogu britansku autoricu s havajskim talasima, a ipak, Agata je bila jedna od prvih Britanki koja je 1922. godine savladala vještinu surfovanja stojeći na dasci. Ta ista neustrašivost pratila ju je i tokom ratova, kada je radeći u apoteci stekla zastrašujuće precizno znanje o otrovima, koje će kasnije iskoristiti da konstruiše savršene književne zločine.
Njena genijalnost išla je toliko daleko da je uspjela nemoguće – natjerala je prestižni The New York Times da objavi prvu i jedinu čitulju za izmišljenog lika, Herkula Poaroa, nakon što ga je “usmrtila” u svom posljednjem romanu.
Čak i pedeset godina nakon njenog odlaska, njena drama “Mišolovka” ne prestaje da se izvodi, obarajući sve svjetske rekorde dugovječnosti. Ipak, najveća misterija koju je ostavila za sobom nije zapisana u knjigama, već u njenom stvarnom životu: onih čuvenih jedanaest dana iz 1926. godine kada je misteriozno nestala i bila pronađena pod lažnim imenom, tajnu svog bjekstva odnijevši sa sobom u grob.
Danas, sa dvije milijarde prodatih knjiga iza sebe, Agata Kristi ostaje neprevaziđena kraljica koja nas i dalje, pola vijeka kasnije, drži u neizvjesnosti do posljednje stranice.
