Evropska unija je obećala „odlučan“ odgovor na nove carine koje je državama članicama uveo američki predsjednik Donald Trump, dok Bijela kuća pojačava svoju kampanju za preuzimanje kontrole nad Grenlandom.
Trumpovo uvođenje carina od 10 posto saveznicima u NATO-u koji su se usprotivili njegovom potezu prema Grenlandu — uključujući Francusku, Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku, Švedsku i Finsku — ponovo otvara transatlantski trgovinski jaz za koji su evropske prijestolnice vjerovale da je izbjegnut sporazumom potpisanim prošle godine.
Predsjednik Evropskog vijeća António Costa kritikovao je Trumpovu taktiku kao prijetnju „prosperitetu“, rekavši: „Moramo otvarati tržišta, a ne zatvarati ih. Moramo stvarati zone ekonomske integracije, a ne povećavati carine.“
„Evropska unija će uvijek biti veoma odlučna u odbrani međunarodnog prava, gdje god to bilo, a naravno, počevši od teritorije država članica Evropske unije,“ rekao je Costa, govoreći nakon potpisivanja historijskog trgovinskog sporazuma između EU i južnoameričkih nacija u Paragvaju u subotu.
„Koordiniram zajednički odgovor država članica Evropske unije o ovom pitanju,“ dodao je Costa.
„Nepoznate namjere“
Trump je nove carine najavio u subotu u objavi na svojoj stranici Truth Social, tvrdeći da su ciljane zemlje proteklih dana poslale vojno osoblje na Grenland u „nepoznate svrhe“. Mali kontingent NATO trupa sletio je u četvrtak u glavni grad Grenlanda, Nuuk, u sklopu izviđačke misije i misije podrške.
„Sjedinjene Američke Države su odmah otvorene za pregovore s Danskom i/ili bilo kojom od ovih zemalja koje su toliko toga stavile na kocku,“ rekao je Trump, insistirajući da će Washington završiti akviziciju Grenlanda. Carina od 10 posto će 1. juna biti povećana na 25 posto i primjenjivat će se „sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i totalnoj kupovini Grenlanda,“ poručio je Trump.
„Izjava predsjednika dolazi kao iznenađenje,“ naveo je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen u saopštenju. „Svrha povećanog vojnog prisustva na Grenlandu, na koju se predsjednik poziva, jeste jačanje sigurnosti na Arktiku.“
„Slažemo se sa SAD-om da moramo učiniti više jer Arktik više nije zona niske tenzije. Upravo zato mi i NATO partneri pojačavamo aktivnosti u punoj transparentnosti s našim američkim saveznicima,“ rekao je Rasmussen.
Jedinstven odgovor Evrope
Zvaničnici su potvrdili da je za nedjelju poslijepodne sazvan vanredni sastanak ambasadora radi procjene situacije i planiranja odgovora, a savjetnici za nacionalnu sigurnost država već su u direktnom kontaktu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stala je u odbranu raspoređivanja evropskog vojnog osoblja, rekavši da „unaprijed koordinisana danska vježba, provedena sa saveznicima, odgovara potrebi za jačanjem arktičke sigurnosti i ne predstavlja prijetnju nikome.“
„Carine bi potkopale transatlantske odnose i riskirale opasnu spiralu kretanja prema dolje,“ objavila je Von der Leyen na mreži X.
Šef diplomatije EU Kaja Kallas dodala je: „Kina i Rusija sigurno uživaju u ovome. One su te koje profitiraju od podjela među saveznicima. Ako je sigurnost Grenlanda ugrožena, to možemo rješavati unutar NATO-a.“
Francuski predsjednik Emmanuel Macron uporedio je podršku Grenlandu s odbranom Ukrajine, poručivši da Pariz stoji iza „suvereniteta i nezavisnosti“ svojih partnera. „Nikakvo zastrašivanje ili prijetnje neće utjecati na nas, ni u Ukrajini, ni na Grenlandu, niti bilo gdje drugdje u svijetu,“ napisao je Macron.
Britanski premijer Keir Starmer oštro je kritikovao nove carine kao „potpuno pogrešne“, dok je švedski premijer Ulf Kristersson poručio: „Nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju.“
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola zaključila je: „Grenland nije na prodaju i njegov suverenitet i teritorijalni integritet moraju se poštovati. Nikakva prijetnja carinama to ne može i neće promijeniti.“
