Bosna i Hercegovina ušla je u završnicu 2025. godine s ekonomijom koja, barem na papiru, pokazuje znakove života. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS), plate rastu, izvoz raste, zaposlenost se drži. Na terenu, međutim, osjećaj je i dalje isti: život poskupljuje brže nego što se brojevi pomjeraju, a optimizam ostaje uglavnom rezervisan za tabele, grafikone i govore s bine.
Prosječna neto plata u BiH u novembru 2025. iznosila je oko 1.600 KM. Statistički gledano, to je uspjeh: u odnosu na isti mjesec prethodne godine radi se o dvocifrenom nominalnom rastu, a i realno povećanje, korigovano za inflaciju, postoji. Problem je što se taj rast ne osjeća jednako. Dok BHAS bilježi mjesečne oscilacije i godišnje procente, građani bilježe praznije korpe i više račune. Bruto plaća od oko 2.485 KM dodatno podsjeća da se dobar dio “rasta” zadrži prije nego što dođe do novčanika zaposlenih.
Još jasniju sliku daje struktura zaposlenosti. Podaci Agencije za statistiku BiH potvrđuju da se ekonomska mapa zemlje sve više dijeli na dva svijeta. U jednom su IT, finansije i profesionalne djelatnosti, gdje su plate iznad prosjeka i rast je opipljiv. U drugom su industrija, trgovina i veliki dio uslužnog sektora, gdje većina ljudi radi za znatno manje iznose i gdje “rast” često znači tek simbolično poboljšanje. Statistika to ne skriva, ali ni politika se previše ne trudi da nešto promijeni. Rezultat je tržište rada koje proizvodi stabilnost za jedne i konstantnu nesigurnost za druge.
Vanjskotrgovinska razmjena dodatno prizemljuje svaki pokušaj ekonomskog samohvalisanja. Prema podacima BHAS-a, BiH je u 2025. godini izvezla robu od oko 17 milijardi KM, što jeste rast u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je, međutim, ponovo bio znatno veći i približio se 30 milijardi KM. Drugim riječima, deficit ostaje tvrdoglav kao i uvijek. Izvoz raste, ali ne dovoljno brzo da sustigne uvoz, a ekonomija i dalje zavisi od tuđe energije, tuđih sirovina i tuđih gotovih proizvoda. U tom kontekstu, svaka priča o “izvoznoj ekspanziji” zvuči više kao pokušaj samouvjeravanja nego kao realna promjena kursa.
Kada se sve sabere, 2025. godina u statističkom smislu izgleda bolje nego prethodne, ali ne dovoljno dobro da bi se mogla nazvati prekretnicom. Plate rastu, ali selektivno. Zaposlenost postoji, ali je duboko neujednačena. Izvoz jača, ali deficit ostaje gotovo netaknut. Brojevi koje objavljuje Agencija za statistiku BiH ne lažu – oni samo hladno pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje hoda naprijed sitnim koracima, dok sistem stoji u mjestu.
U zemlji u kojoj se politički govori grade na iluzijama, statistika ostaje jedino mjesto gdje se istina još može pročitati. Problem je što je malo ko želi čitati do kraja.
