Godine 1816. u Evropi i Sjevernoj Americi desilo se nešto što ljudi tada nisu znali objasniti.
Snijeg je padao u junu.
Ljetne temperature su bile kao zimske.
Usjevi su propadali, glad se širila, cijene hrane eksplodirale.
U Švicarskoj su ljudi bježali iz sela.
U Njemačkoj su izbili neredi zbog hljeba.
U SAD-u su farmeri masovno napuštali zemlju i kretali prema zapadu.
Ljudi su to zvali: “Godina bez ljeta.”
A razlog nije bio rat.
Nije bila kuga.
Nije bila božja kazna.
Bio je to – jedan vulkan.
Tambora: eksplozija koja je promijenila planetu
U aprilu 1815., godinu ranije, na današnjoj teritoriji Indonezije eruptirao je vulkan Tambora.
Eksplozija je bila najveća zabilježena u modernoj historiji – jača od Krakatoe, jača od bilo čega u 20. stoljeću.
U atmosferu je izbačeno toliko pepela i sumpora da je:
- Sunčeva svjetlost bila djelimično blokirana
- Globalna temperatura pala za oko 1°C (što je katastrofalno u klimatskom smislu)
- Klimatski sistem planete poremećen na nekoliko godina
Ljudi u Evropi i Americi nisu imali pojma da je uzrok hiljadama kilometara daleko.
Posljedice koje niko nije očekivao
– Glad i masovne migracije
– Kolaps lokalnih ekonomija
– Porast bolesti
– Pad povjerenja u vlasti i crkvu
– Talas apokaliptičnih vjerovanja
Ali i nešto neobično:
Zbog hladnog, mračnog ljeta, grupa pisaca zatvorena u kući kraj Ženevskog jezera – bez sunca, bez izlazaka – počela je pisati priče.
Tamo je Mary Shelley napisala “Frankensteina”.
Jedan vulkan je indirektno uticao na:
- globalnu glad
- masovne migracije
- promjenu političkih odnosa
- nastanak modernog horora i science fictiona
Bez interneta. Bez satelita. Bez ikakvog “breaking news”.
Svijet je bio povezan – ali to tada niko nije shvatao.
