Naučnici su postigli historijski poduhvat na Antarktiku izvukavši najduži uzorak sedimenta ikada dobijen iz dubina ispod ledene ploče Zapadnog Antarktika (WAIS). Tim je bušio kroz slojeve leda dok nije stigao do čvrstog tla, a zatim nastavio dalje, izvukavši jezgro sedimenta dužine 228 metara koje bi moglo otkriti tajne o tome kako je ovaj kontinent reagovao na ranija zagrijavanja Zemlje.
Misija SWAIS2C
Ovaj poduhvat dio je projekta pod nazivom SWAIS2C (Sensitivity of the West Antarctic Ice Sheet to 2°C), koji za cilj ima istražiti koliko je zapravo osjetljiva ledena ploča na porast globalne temperature od 2°C.
Istraživači su proveli sedmice na ledenom grebenu Kamb, oko 800 kilometara od baze Scott, radeći u ekstremnim uslovima kako bi prodrli kroz više od pola kilometra leda (580 metara). Nakon što su stigli do dna leda, koristili su specijalizovanu opremu za bušenje sedimenta kako bi izvukli uzorke koji su bili zarobljeni milionima godina, piše IFLS..
Vremenska kapsula u mulju
Uzorak od 228 metara predstavlja svojevrsnu „vremensku kapsulu“. Naučnici vjeruju da ovi sedimenti sadrže dokaze o vremenima kada je Antarktik bio topliji nego danas.
„Ovo je ogroman skok u našem razumijevanju historije Antarktika,“ izjavio je Richard Levy, jedan od vodećih naučnika projekta. „Ovi sedimenti su ključni jer nam omogućavaju da pogledamo unazad u prošlost, u periode kada je nivo ugljen-dioksida bio sličan onome što predviđamo za budućnost.“
Ako analiza pokaže da se ledena ploča u prošlosti potpuno otopila pri sličnim temperaturama, to bi moglo značiti da smo blizu tačke bez povratka koja bi dovela do katastrofalnog porasta nivoa mora širom svijeta.
Inženjerski trijumf
Bušenje na Antarktiku je izuzetno teško. Tim je morao koristiti toplu vodu kako bi otopio put kroz led, a zatim mehaničke bušilice za sediment. Činjenica da su uspjeli izvući neprekidno jezgro od 228 metara bez oštećenja materijala smatra se inženjerskim čudom u polju polarne nauke.
Šta slijedi?
Uzorci su sada na putu prema laboratorijama u Novom Zelandu i širom svijeta, gdje će biti podvrgnuti detaljnim hemijskim i biološkim analizama. Naučnici će tražiti mikroskopske fosile morskih stvorenja koji bi dokazali da je to područje nekada bilo otvoreni okean, a ne prekriveno ledom kao danas.
Rezultati ovog istraživanja mogli bi biti presudni za kreiranje preciznijih modela klimatskih promjena i pripremu obalnih gradova za budućnost.
Jeste li znali?
Ledena ploča Zapadnog Antarktika sadrži dovoljno vode da podigne nivo globalnog mora za oko 3 do 5 metara ukoliko bi se potpuno otopila. Upravo zato naučnici ovo područje nazivaju „uspavanim divom“ klimatskih promjena.
