Bolest koja je hiljadama godina desetkovala ljudsku populaciju – tuberkuloza (TB) – ponovo postaje jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju. Naučnici upozoravaju da uzročnik ove bolesti, bakterija Mycobacterium tuberculosis, razvija otpornost na lijekove brzinom koja bi mogla poništiti decenije napretka u medicini.
Povratak “Bijele kuge”
Iako se tuberkuloza često smatra bolešću prošlosti, ona nikada nije nestala. Nova studija objavljena u časopisu Nature Communications otkriva da su sojevi tuberkuloze otporni na više lijekova (MDR-TB) postali znatno rasprostranjeniji u posljednjih nekoliko godina.
Ono što najviše brine istraživače je pojava sojeva koji su “ekstremno otporni” (XDR-TB), što znači da na njih ne djeluju čak ni najjači antibiotici posljednje generacije.
Evolucija pod pritiskom
Bakterija tuberkuloze je “majstor preživljavanja”. Genetska analiza hiljada uzoraka iz cijelog svijeta pokazala je da bakterija razvija specifične mutacije koje joj omogućavaju ne samo da preživi napad antibiotika, već i da se brže širi s osobe na osobu.
“Vidimo evoluciju na djelu u realnom vremenu”, izjavio je jedan od vodećih autora studije. “Bakterija se prilagođava našim najboljim lijekovima brže nego što mi možemo razviti nove.”
Globalna kriza u sjeni
Dok je pažnja svijeta u proteklim godinama bila usmjerena na virusne pandemije, tuberkuloza je tiho nastavila svoj pohod. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), TB je ponovo postala vodeći zarazni ubica na svijetu, prestigavši COVID-19.
Glavni faktori koji doprinose ovoj krizi su:
- Nepotpuno liječenje: Pacijenti često prestaju uzimati lijekove čim se osjećaju bolje, što omogućava preživjelim bakterijama da razviju otpornost.
- Nedostatak dijagnostike: U mnogim dijelovima svijeta otporni sojevi se ne otkrivaju na vrijeme, pa se pacijenti liječe pogrešnim lijekovima.
- Smanjena ulaganja: Razvoj novih antibiotika je spor i neprofitabilan za velike farmaceutske kompanije.
Ima li nade?
Naučnici se utrkuju s vremenom kako bi razvili nove vakcine i kraće protokole liječenja koji bi trajali sedmicama umjesto mjesecima. Također, testiraju se nove kombinacije postojećih lijekova koje bi mogle “zbuniti” bakteriju i spriječiti je da razvije odbranu.
Bez hitne globalne akcije i ogromnih ulaganja u istraživanje, stručnjaci strahuju da bismo se mogli vratiti u eru prije antibiotika, kada je dijagnoza tuberkuloze često značila smrtnu presudu.
Jeste li znali?
Bakterija tuberkuloze može preživjeti u “uspavanom” stanju u ljudskom tijelu decenijama. Procjenjuje se da jedna četvrtina svjetske populacije nosi latentnu (pritajenu) infekciju, koja se može aktivirati ako oslabi imunološki sistem.
