Dok Evropska unija pokušava održati jedinstvo u suočavanju s ratom u Ukrajini, novi spor oko nafte pokazuje koliko su pukotine unutar evropskog bloka zapravo duboke.
Mađarska i Slovačka optužile su Evropsku komisiju da u energetskom sporu otvoreno staje na stranu Kijeva — čak i po cijenu interesa dvije države članice EU.
Poruka iz Budimpešte bila je oštra.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó tvrdi da je Ukrajina politički blokirala transport ruske nafte kroz jedan od ključnih energetskih pravaca prema srednjoj Evropi.
Druzhba: naftovod koji je postao političko oružje
Riječ je o naftovodu Druzhba, jednom od najvećih naftnih sistema na svijetu, izgrađenom još u sovjetsko doba.
Ovaj naftovod decenijama je bio ključna arterija za snabdijevanje centralne Evrope ruskom naftom.
Danas, međutim, postao je dio mnogo šire geopolitičke borbe.
Prema navodima mađarske vlade, Ukrajina je obustavila tranzit nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj bez tehničkog razloga.
Budimpešta tvrdi da je riječ o političkoj odluci.
Optužbe prema Kijevu
Szijjártó je izjavio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio dozvoliti inspekciju naftovoda od strane mađarskih, slovačkih ili evropskih stručnjaka.
To, prema njegovim riječima, potvrđuje da blokada nije rezultat tehničkih problema.
“Postalo je jasno da je Ukrajina odlučila obustaviti transport iz političkih razloga”, poručio je mađarski ministar.
Za Mađarsku i Slovačku, koje su energetski snažno vezane za rusku naftu, takva odluka predstavlja ozbiljan problem.
Brisel na meti kritika
Spor je dodatno eskalirao nakon odgovora Evropske komisije.
Prema Budimpešti, Brisel je zaključio da Mađarska i Slovačka ne trpe ozbiljne probleme u snabdijevanju energijom i nije podržao njihove zahtjeve.
Za mađarsku vladu to je znak da Evropska komisija u ovom pitanju brani Ukrajinu umjesto članica EU.
“Brisel nije stao uz dvije države članice, već je stao uz Kijev”, poručio je Szijjártó.
Spor oko nafte iz mora
Još jedna tačka konflikta odnosi se na alternativni transport nafte.
Mađarska tvrdi da Evropska komisija sarađuje s Hrvatskom kako bi ograničila isporuke ruske nafte morem prema Mađarskoj i Slovačkoj.
To je posebno osjetljivo pitanje jer je EU ranije omogućila izuzeća koja dozvoljavaju transport ruske nafte određenim državama članicama kada transport naftovodom nije moguć.
Budimpešta sada tvrdi da se ta pravila selektivno primjenjuju.
Širi problem: energetska tranzicija EU
Ovaj spor zapravo otvara mnogo šire pitanje.
Evropska unija već godinama pokušava smanjiti zavisnost od ruskih energenata.
Međutim, zemlje centralne Evrope imaju drugačiju energetsku realnost od zapadnog dijela kontinenta.
Njihove rafinerije, infrastruktura i logistika decenijama su razvijane upravo oko ruskih energetskih pravaca.
Brza promjena takvog sistema nije jednostavna.
Jedinstvo EU na testu
Sukob oko nafte dolazi u trenutku kada Evropska unija pokušava održati političko jedinstvo prema Rusiji i podršku Ukrajini.
Ali ovakvi sporovi pokazuju da unutar EU postoje različiti nacionalni interesi.
Za neke države prioritet je geopolitička strategija.
Za druge je to stabilnost vlastitog energetskog sistema.
Geopolitika cijevi
U svijetu energije cjevovodi nikada nisu samo infrastruktura.
Oni su politički instrumenti.
Od Nord Streama do Druzhbe, evropska energetska mapa posljednjih godina postala je dio mnogo šire geopolitičke igre.
A spor između Mađarske, Slovačke, Ukrajine i Evropske komisije pokazuje koliko ta igra može biti komplikovana čak i unutar jednog političkog bloka.
