Američko-izraelski rat protiv Irana sve više prelazi granice jednog sukoba i pretvara se u regionalnu krizu.
Nasilje i političke napetosti rastu širom Bliskog istoka — od Iraka i Libanona do Bahreina — dok se cijeli region suočava sa sve složenijom mrežom konflikata.
Profesor Mohamed Chtatou sa Univerziteta Mohammed V u Rabatu opisao je situaciju slikovitom metaforom:
“Bliski istok gori — ne jednim požarom, nego konstelacijom istovremenih plamenova koji se međusobno hrane i šire vlastitom logikom.”
Sukob koji više nije lokalni
Analitičari upozoravaju da sukob između SAD-a, Izraela i Irana sve više destabilizira političke sisteme u regionu.
Evropsko vijeće za vanjske odnose navodi da su Bliski istok i šire područje već uvučeni u novi talas nasilja, dok bi šira eskalacija mogla biti pitanje trenutka.
Drugim riječima — sukob više nije ograničen samo na direktne vojne udare.
Njegove posljedice šire se kroz političke i društvene strukture cijelog regiona.
Irak na ivici
Jedno od najosjetljivijih žarišta trenutno je Irak.
Nakon što je u američko-izraelskim napadima ubijen iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei, Bagdad je danima bio poprište masovnih protesta ispred američke ambasade.
Protesti su ubrzo prerasli u nasilje.
Prema procjenama posmatrača, dio demonstranata organizovale su ili potaknule iračke paravojne formacije povezane s Iranom.
Te grupe su potom počele napadati američke vojne ciljeve širom zemlje.
Na meti su se našle:
- američke baze
- aerodromi
- logističke tačke
uključujući i područje Iračkog Kurdistana.
Kurdistan između dvije vatre
Situacija je dodatno zakomplicirana izvještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle podržati iranske Kurde u eventualnoj pobuni protiv vlasti u Teheranu.
Iranske kurdske opozicione organizacije već imaju političke i logističke centre u Iračkom Kurdistanu.
Iran je u prošlosti više puta bombardovao ta područja, tvrdeći da se odatle organizuju napadi na njegov teritorij.
Iako su kurdske grupe negirale da njihovi borci prelaze granicu u Iran, sama mogućnost takvog scenarija dodatno je povećala napetosti.
Analitičar Muaz al-Abdullah iz projekta ACLED upozorava da su već zabilježeni napadi u zapadnim iranskim provincijama sa kurdskom većinom.
To, prema njegovim riječima, može ukazivati na proces periferne destabilizacije.
Dugoročna nestabilnost
Takav razvoj događaja nosi ozbiljne rizike.
Ako se sukob počne prelijevati kroz etničke i političke linije u regionu, posljedice bi mogle biti dugotrajne.
Al-Abdullah upozorava da bi to moglo dovesti do produžene unutrašnje nestabilnosti, s implikacijama koje daleko nadilaze granice Irana.
Za region koji već decenijama živi u ciklusima konflikata, to bi značilo ulazak u novu fazu sigurnosne krize.
Težak položaj iračkih Kurda
U međuvremenu, lideri Iračkog Kurdistana pokušavaju balansirati između velikih sila i regionalnih tenzija.
Regionalne vlasti brzo su poručile da Irački Kurdistan ne želi biti dio rata protiv Irana.
Međutim, glasine o potencijalnoj pobuni iranskih Kurda dodatno komplikuju odnose između Kurdistana i centralne vlade u Bagdadu.
Te dvije strane već godinama imaju sporove oko:
- kontrole naftnih prihoda
- političkih nadležnosti
- kurdskih autonomnih prava
Sada bi regionalni rat mogao dodatno pogoršati te napetosti.
Region na ivici lančane reakcije
Bliski istok je i ranije bio prostor gdje se lokalni sukobi brzo pretvaraju u regionalne krize.
Razlog je jednostavan: gotovo svaka država u regionu povezana je mrežom savezništava, milicija i političkih uticaja.
U takvom okruženju jedan rat rijetko ostaje izolovan.
Umjesto toga nastaje lančana reakcija — novi sukobi, novi savezi i nova žarišta.
Zbog toga analitičari upozoravaju da trenutna eskalacija ne predstavlja samo još jedan rat.
Ona može biti početak šire destabilizacije cijelog Bliskog istoka.
