Svaki rat ima svoju propagandu.
Tokom rata u Ukrajini 2022. godine internet je bio prepun lažnih snimaka: video-klipovi iz videoigara, stari snimci bombardovanja iz drugih ratova, pa čak i scene iz filmova predstavljene kao “svježe vijesti s fronta”.
Ali ono što se događa danas tokom rata protiv Irana pokazuje da je informacijski rat ušao u potpuno novu fazu.
Jer sada lažni snimci više ne dolaze samo iz pogrešno označenih videa ili Photoshopa.
Dolaze iz generativne umjetne inteligencije.
Od Photoshopa do vještački generisanih ratova
Stručnjaci za digitalnu forenziku upozoravaju da je količina lažnog sadržaja eksplodirala.
Profesor digitalne forenzike sa University of California, Berkeley, Hany Farid, kaže da je razlika između prije deset godina i danas ogromna.
Nekada bi se pojavilo nekoliko lažnih snimaka koji bi relativno brzo bili razotkriveni.
Danas ih ima stotine, i mnogi izgledaju uvjerljivo čak i stručnjacima.
Drugim riječima, propaganda više nije gruba manipulacija.
Ona je postala visokotehnološki proizvod.
AI video koji izgleda stvarno
Tokom posljednjih sedmica internetom su kružili brojni viralni video-klipovi koji navodno prikazuju dramatične trenutke rata.
Problem je što mnogi od njih nikada nisu postojali u stvarnosti.
Primjeri uključuju:
- navodni iranski raketni napad na Tel Aviv
- snimke ljudi koji bježe s aerodroma nakon bombardovanja
- video zarobljenih američkih specijalnih snaga
- snimke uništenih iranskih vojnih objekata
- kolone američkih vojnika koje navodno ulaze u Iran
- “srušeni američki avion” koji se navodno paradira ulicama Teherana
U nekim slučajevima cijeli video je generisan umjetnom inteligencijom.
U drugim slučajevima pravi snimci se miješaju sa AI generisanim kadrovima.
Rezultat je hibrid koji izgleda autentično.
Problem koji je postao globalan
Novinari iz BBC koji se bave provjerom informacija upozoravaju da je generativna umjetna inteligencija sada dostupna gotovo svima.
To znači da pojedinac sa laptopom može proizvesti snimak koji izgleda kao da ga je snimila televizijska ekipa na frontu.
Za neobučenog posmatrača razlika je gotovo nemoguća.
A upravo takvi snimci dobijaju milione pregleda na društvenim mrežama.
Rat percepcije
U modernim sukobima postoji stara vojna izreka:
prvi cilj nije uništiti neprijatelja, nego kontrolisati priču o ratu.
Ako javnost vjeruje da jedna strana pobjeđuje, da je protivnik slab ili da se događaju dramatični incidenti, političke posljedice mogu biti ogromne.
Zbog toga su lažni video-snimci danas postali gotovo jednako važni kao i pravi.
U digitalnom prostoru rat se vodi slikama, narativima i viralnim klipovima.
Problem za koji svijet još nema rješenje
Najveći problem je brzina.
Lažni video može obići svijet za nekoliko sati.
Provjera autentičnosti često traje danima.
Do tada je šteta već učinjena.
I upravo zbog toga mnogi stručnjaci upozoravaju da ulazimo u eru u kojoj će biti sve teže znati šta je stvarno.
A šta je samo uvjerljivo napravljena iluzija.
Rat koji se vodi na dva fronta
Na terenu se vode vojne operacije.
Ali paralelno se vodi još jedan sukob — onaj za percepciju javnosti.
U tom sukobu oružje nisu rakete ili tenkovi.
Oružje su:
- algoritmi
- viralni video
- i umjetna inteligencija.
I moguće je da će upravo taj digitalni front postati jedan od ključnih u ratovima budućnosti.
