Dok svjetske naslovnice prate ratove na Bliskom istoku i u istočnoj Evropi, na samom sjeveru planete odvija se nešto mnogo dugoročnije — polagana, ali ozbiljna geopolitička trka za Arktik.
Za većinu ljudi Arktik je i dalje slika beskrajnih ledenih polja i polarnih medvjeda.
Za velike sile, međutim, on postaje nešto sasvim drugo:
strateška teritorija 21. vijeka.
Topljenje leda mijenja geopolitičku mapu
Klimatske promjene dramatično mijenjaju Arktik.
Led se povlači brže nego što su naučnici očekivali, a to otvara prostor za nešto što je do prije nekoliko decenija bilo gotovo nezamislivo:
- nove globalne pomorske rute
- pristup ogromnim energetskim resursima
- eksploataciju rijetkih minerala.
Prema procjenama United States Geological Survey, Arktik bi mogao sadržavati oko:
- 13% neotkrivenih svjetskih rezervi nafte
- 30% neotkrivenih rezervi prirodnog gasa
Takve brojke objašnjavaju zašto interes velikih sila naglo raste.
Rusija: Najjači igrač na sjeveru
Među svim državama koje imaju teritorije na Arktiku, Russia ima najveću prednost.
Njena arktička obala duga je više od 24.000 kilometara, a Moskva je već godinama sistematski gradila infrastrukturu na tom prostoru.
Rusija je:
- obnovila sovjetske vojne baze na sjeveru
- izgradila radarske sisteme i aerodrome
- razvila najveću flotu nuklearnih ledolomaca na svijetu
Ledolomci su ključni jer omogućavaju navigaciju kroz zaleđene vode tokom cijele godine.
Drugim riječima, Rusija već sada ima operativnu prednost u regiji.
Kina: “država blizu Arktika”
Iako nema teritoriju na Arktiku, China sve otvorenije pokazuje interes za ovu regiju.
Peking se čak počeo nazivati “near-Arctic state” – država blizu Arktika.
Kina razvija koncept “Polar Silk Road”, sjeverne pomorske rute koja bi povezivala Aziju i Evropu brže nego tradicionalni put kroz Sueski kanal.
Ako bi se ta ruta stabilizovala, brodovi bi mogli skratiti put između kineskih luka i Evrope za više od 30% vremena plovidbe.
To bi promijenilo globalnu trgovinu.
Nova vojna dimenzija
Kako ekonomski interes raste, raste i vojna prisutnost.
Države poput:
- United States
- Canada
- Norway
posljednjih godina povećavaju vojne aktivnosti na sjeveru.
Razvijaju se nove baze, radarski sistemi i pomorske patrole.
Za NATO je Arktik postao važan jer se upravo preko tog prostora nalaze najkraće putanje između Rusije i Sjeverne Amerike za interkontinentalne rakete.
Drugim riječima, Arktik je i strateški vojni prostor.
Nova trgovinska ruta planete
Najveća promjena mogla bi doći iz pomorstva.
Ako se led nastavi povlačiti, Sjeverna morska ruta uz rusku obalu mogla bi postati jedna od najvažnijih transportnih arterija svijeta.
Brod koji ide iz Šangaja u Rotterdam kroz Arktik putuje:
oko 15 dana kraće nego kroz Sueski kanal.
Za globalnu trgovinu to znači ogromne uštede.
A gdje je trgovina, tu dolazi i geopolitika.
Arktik kao slika budućnosti
Ono što se danas dešava na Arktiku podsjeća na mnoge istorijske trenutke.
Nekada su velike sile vodile trke za:
- kolonijama
- pomorskim rutama
- energetskim resursima.
Sada se ista logika pojavljuje na posljednjem velikom prostoru planete koji još nije potpuno definisan.
Arktik više nije samo divlji sjever.
On postaje jedna od ključnih geopolitičkih tačaka budućnosti.
I dok svijet gleda druge frontove, na vrhu planete već se tiho crta nova mapa moći.
