Evropa rekla “ne”: Hladan tuš za Trumpov plan (ako ga uopšte više ima)

Evropa rekla ne Americi

Dok Washington pokušava okupiti saveznike za novu fazu sukoba s Iranom, iz Brisela je stigla poruka koja se teško može pogrešno protumačiti.

Evropa ne želi učestvovati.

Na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Briselu, ideja da evropske mornarice učestvuju u osiguravanju Hormuškog moreuza – ključne rute za svjetsku naftu – praktično je odbačena.

I to bez mnogo diplomatskog uvijanja.


“Nije naš rat”

Najjasniju poruku poslala je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas:

“Evropa nema interesa za otvoreni rat. Ovo nije evropski rat.”

Iako je priznala da su evropski interesi direktno pogođeni situacijom, ključna linija je povučena – učestvovanje u vojnoj operaciji nije opcija.

Drugim riječima, Evropa želi stabilnost, ali ne želi biti dio eskalacije.


Ideja koja nije prošla ni početni prag

Jedan od prijedloga bio je proširenje misije EU Naval Force Operation Aspides kako bi evropski brodovi patrolirali Hormuškim moreuzom.

Ali nakon višesatnih razgovora iza zatvorenih vrata, rezultat je bio jasan:

  • nema proširenja mandata
  • nema slanja ratnih brodova
  • nema ulaska u sukob

Kako je Kallas ponovila, među državama članicama nije postojala “nikakva želja” za takvim potezom.


Diskretna poruka Washingtonu

Iako nije izrečeno direktno, politička poruka je očigledna:

ako je SAD započeo ovu eskalaciju – neka je i riješi.

Evropske države, koje su već oprezne nakon iskustava iz Iraka i Afganistana, jasno pokazuju da nemaju namjeru ulaziti u još jedan potencijalno dugotrajan sukob.

Posebno ne u trenutku kada:

  • energetska kriza već prijeti ekonomijama
  • politička stabilnost unutar EU nije garantovana
  • javnost nema podršku za novi rat

Pukotine u “zapadnom jedinstvu”

Ova odluka otvara i šire pitanje: koliko je zapravo čvrsto takozvano zapadno jedinstvo?

S jedne strane, EU i SAD formalno dijele strateške interese. S druge, kada dođe do konkretnih vojnih poteza, razlike postaju očigledne.

Evropa sve više pokazuje da želi voditi oprezniju, pragmatičniju politiku, posebno kada je riječ o direktnim vojnim angažmanima.


Realnost iza diplomatskog jezika

Iza formalnih izjava krije se jednostavna računica.

Hormuški moreuz jeste vitalan za globalnu ekonomiju, ali ulazak u vojnu operaciju nosi ogromne rizike:

  • direktni sukob s Iranom
  • širenje rata na širi region
  • dugoročna vojna obaveza bez jasnog kraja

Za evropske vlade to je scenarij koji žele izbjeći po svaku cijenu.


Zaključak

Odluka iz Brisela pokazuje da Evropa u ovom trenutku ne želi igrati ulogu koju joj Washington pokušava dodijeliti.

Umjesto toga bira distancu, kontrolu i izbjegavanje direktnog sukoba.

U praksi, to znači jedno:

u potencijalno najopasnijoj fazi konflikta na Bliskom istoku, Sjedinjene Države ostaju mnogo usamljenije nego što bi očekivale.