Na rubu mogućeg: Astronomi u drevnom svemiru pronašli nešto što… nije moguće

Astronomi, koje u ovom kontekstu nazivaju i „kosmičkim arheolozima“, otkrili su rijetku zvijezdu druge generacije koja u svom hemijskom sastavu nosi „otiske prstiju“ prvih zvijezda koje su ikada postojale u svemiru. Pronalazak ove zvijezde, nazvane PicII-503, pomjera granice onoga što smo smatrali mogućim za otkriti.

Šta čini ovu zvijezdu posebnom?

  • Ekstremni nedostatak gvožđa: Zvijezda PicII-503 ima nevjerovatno nizak nivo metala. Sadrži samo 1/40.000 dio gvožđa u poređenju sa našim Suncem. To je najniža koncentracija gvožđa ikada zabilježena kod zvijezde izvan naše galaksije (Mliječnog puta).
  • Lokacija u „fosilnoj“ galaksiji: Pronađena je u patuljastoj galaksiji Pictor II, koja se nalazi oko 150.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Ova galaksija je ekstremno blijeda i stara više od 10 milijardi godina, što je čini svojevrsnim reliktom ranog svemira.
  • Prozor u prošlost: Budući da su prve zvijezde u svemiru (tzv. Pop III zvijezde) bile sačinjene samo od vodonika i helijuma, one su eksplodirale kao supernove i „posijale“ prve teže elemente. PicII-503 je nastala direktno iz tih ostataka, pa proučavanje njenog sastava direktno otkriva kako su te prve zvijezde živjele i umirale.
  • Neočekivani sastav: Iako joj nedostaje gvožđa, zvijezda ima ogromne količine ugljenika (preko 1.500 puta više u odnosu na gvožđe nego što je to slučaj kod Sunca). To sugeriše da su prve supernove bile specifične, manje energične eksplozije.

Zašto je ovo važno? Voditelj istraživačkog tima, Anirudh Chiti sa Univerziteta Stanford, izjavio je da je pronalazak zvijezde koja ovako jasno čuva teške metale prvih zvijezda bio „na samom rubu onoga što smo mislili da je moguće“. Ovo otkriće nam pomaže da razumijemo kako je svemir od oblaka jednostavnih gasova došao do kompleksnih elemenata koji su danas osnova za planete i život.