Priča o 300 miliona godina starom fosilu ponovo je napisana nakon što su naučnici otkrili da on zapravo ne pripada najstarijoj hobotnici na svijetu, kako se ranije vjerovalo.
Zapravo, pripada životinji srodnoj modernom nautilusu, koji ima pipke i vanjski oklop, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Tehnologija koja otkriva skriveno
„Koristili smo širok izbor novih analitičkih tehnika kako bismo otkrili skrivene anatomske karakteristike unutar stijene“, rekao je za CNN glavni autor studije Thomas Clements, predavač zoologije beskičmenjaka na Univerzitetu Reading u Engleskoj.
„Uspjeli smo utvrditi da to nije hobotnica, već zapravo veoma raspadnuti nautiloid, rođak modernih nautilusa.“
Fosil, nazvan Pohlsepia mazonensis, pronađen je na lokalitetu Mazon Creek južno od Chicaga. Paleontolozi su dugo bili zbunjeni ovim fosilom jer je on daleko stariji od sljedeće najstarije poznate hobotnice, koja datira od prije oko 90 miliona godina.
Prevara nastala raspadanjem
Clements je objasnio da se životinja raspadala sedmicama prije nego što je zatrpana, što je njenom fosilu dalo izgled sličan hobotnici. To je navelo mnoge naučnike na zaključak da su hobotnice živjele mnogo ranije nego što se mislilo. Međutim, drugi su sumnjali u to jer se određene karakteristike, poput dužine i oblika krakova, nisu poklapale s očekivanim.
Identitet razotkriven “svjetlošću jačom od sunca”
Clements je odlučio ponovo ispitati fosil koristeći nove naučne metode koje nisu bile dostupne 2000. godine. Koristili su elektronski mikroskop i geohemijske analize, ali fosil je i dalje odbijao otkriti svoj pravi identitet.
Preokret se dogodio kada su skenirali fosil koristeći sinhrotronsko snimanje – tehniku koja koristi snopove svjetlosti jače od Sunca i generiše najmoćnije rendgenske zrake na svijetu. To je otkrilo anatomske detalje skrivene tik ispod površine stijene, nevidljive golim okom.
Tim je pronašao radulu – strukturu za hranjenje s redovima zuba. Fosil je imao najmanje 11 zuba po redu, dok hobotnice imaju samo sedam ili devet. Upravo su ti sićušni zubi omogućili identifikaciju.
Paleontologija kao inovativna nauka
Clements ističe da ovo istraživanje pokazuje moć novih tehnologija koje postaju dostupnije i povoljnije, donoseći revoluciju u paleontološka istraživanja.
„Mnogi ljudi misle o paleontologiji kao o vrlo prašnjavoj nauci“, rekao je Clements. „Ali mi smo zapravo nevjerovatno inovativna nauka.“
