Postoje liste na kojima niko ne želi biti prvi.
Bosna i Hercegovina je na jednoj takvoj — na samom vrhu.
Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, do 2050. godine BiH će izgubiti 21,8% stanovništva.
To je oko 685.000 ljudi.
Više od petine zemlje.
Nije izuzetak — ali jeste najteži slučaj
Pad stanovništva nije samo bh. problem.
Cijela istočna i jugoistočna Evropa prolazi kroz isti proces:
– Moldavija: –21,5%
– Litvanija: –20,2%
– Bugarska: –19,5%
– Srbija: –17,3%
– Hrvatska: –16,0%
Ali razlika je u intenzitetu.
Bosna i Hercegovina je na vrhu.
I to nije statistička greška.
To je trend.
Tri razloga koja se stalno ponavljaju
Iza ovih brojeva ne stoji jedna stvar.
Nego kombinacija:
odlazak mladih
nizak natalitet
starenje stanovništva
Odlazak je najvidljiviji.
Ali problem je dublji.
Jer oni koji odlaze — često su oni koji bi trebali ostati.
Brojevi koji imaju posljedice
Pad stanovništva nije samo demografski podatak.
On mijenja sve:
– tržište rada
– penzioni sistem
– obrazovanje
– ekonomiju
Manje ljudi znači:
manje radne snage
veći pritisak na sistem
sporiji razvoj
I dugoročno — manje države u svakom smislu.
Svijet se smanjuje — ali ne svima isto
Zanimljivo je da se na istoj listi nalaze i zemlje poput:
– Japan (–14,6%)
– Italija (–12,3%)
– Njemačka (–6,9%)
– Kina (–11,0%)
Ali razlika je očigledna:
Velike ekonomije imaju mehanizme da ublaže pad.
Manje zemlje — nemaju luksuz čekanja.
Problem koji ne dolazi — nego već traje
Ovo nije upozorenje za budućnost.
Ovo je opis sadašnjosti.
Škole su već praznije.
Gradovi već manji.
Radne snage već nedostaje.
Brojevi samo potvrđuju ono što se već vidi.
Zaključak bez dramatike
Bosna i Hercegovina neće nestati.
Ali će biti manja.
I to nije pitanje “da li”.
Nego “koliko brzo”.
Jer kada zemlja izgubi petinu stanovništva, to više nije trend.
To je promjena.
