Dok se svijet fokusira na ratove u Evropi i na Bliskom istoku, na Dalekom istoku se odvija mnogo opasniji — i potencijalno globalno presudan — strateški proces.
Riječ je o formiranju novog bloka moći, neravnomjernom balansu između Kine, Sjedinjenih Država, Japana, Južne Koreje i Tajvana, te rastućem riziku da bi upravo ovaj region mogao postati epicentar sljedeće velike krize.
Uspon Kine: od ekonomskog čuda do vojno-tehnološke sile
U posljednje dvije decenije Kina je prošla put od “svjetske fabrike” do geopolitičkog rivala broj jedan Sjedinjenim Državama.
Danas kineska ekonomija, industrija čipova, vještačka inteligencija i mornarička ekspanzija daju Pekingu moćnu poziciju.
Najveća promjena je vojska:
Kina ubrzano gradi nosače aviona, razvija hipersonične projektile i širi utjecaj kroz Južnokinesko more, postavljajući umjetna ostrva i vojne baze.
Peking danas ne krije ambiciju:
postati globalna supersila do 2049. godine, na stogodišnjicu osnivanja NR Kine.
Tajvan: tačka koja može zapaliti svijet
Najveći rizik na Dalekom istoku je Tajvan.
- Kina ga smatra svojom teritorijom
- SAD ga smatraju ključnim partnerom
- Japan region od strateške važnosti
- Tajvan je centar svjetske proizvodnje naprednih čipova (TSMC)
Ako bi došlo do invazije ili blokade Tajvana — kinesko-američki odnos bi iz prijateljsko-rivalskog prešao u otvoreno neprijateljski.
To bi pogodilo cijelu globalnu ekonomiju: od automobilske industrije do pametnih telefona.
Analitičari zato Tajvan nazivaju:
“najopasnija 100 kilometara na svijetu”.
Japan se ponovo naoružava — prvi put nakon 1945.
Japan, koji je poslije Drugog svjetskog rata imao striktno defanzivnu vojnu politiku, sada radi ono što se smatralo nezamislivim:
- udvostručuje vojni budžet
- razvija raketne sisteme dugog dometa
- jača savezništvo sa SAD
- po prvi put otvoreno govori o “odbrani Tajvana”
Za Tokio je kineska ekspanzija egzistencijalni problem.
Promjena japanske politike jedan je od najvećih geopolitičkih potresa u Aziji u posljednjih 50 godina.
Južna Koreja i nuklearna dilema
Južna Koreja živi pod stalnim pritiskom sjevernog susjeda.
Sjeverna Koreja svake godine testira rakete srednjeg i dugog dometa — i sada otvoreno spominje prvi nuklearni udar.
Seul zbog toga razmatra nešto što je godinama bilo tabu:
da li razviti vlastito nuklearno oružje?
Partnerstvo sa SAD je čvrsto, ali strah raste.
Korejski poluotok je, uz Tajvan, drugi najopasniji front.
SAD: okretanje Pacifiku
Washington već deset godina radi “pivot to Asia” — strateško preusmjeravanje vojne i diplomatske energije sa Bliskog istoka na Daleki istok.
SAD jačaju:
- mornaricu
- regionalne saveze (Japan, Južna Koreja, Australija)
- QUAD i AUKUS sigurnosne paktove
- proizvodnju poluprovodnika u Arizoni i Teksasu kako bi smanjile ovisnost o Tajvanu
Američko-kinesko rivalstvo više nije samo ekonomsko — postalo je civilizacijsko, tehnološko i vojno.
Južnokinesko more: najveći neobjavljeni sukob današnjice
U ovom moru se preklapaju:
- kineske tvrdnje da mu pripada gotovo cijelo
- zahtjevi Vijetnama, Filipina, Malezije i Bruneja
- američka mornarica koja “garantuje slobodu plovidbe”
- ključni globalni trgovački put (60% svjetske trgovine)
Sukobi kineskih brodova i filipinskih patrola postali su gotovo sedmična rutina.
Ovaj prostor je tempirana bomba.
Daleki istok postaje novi centar planete
Ako je 20. stoljeće obilježila Evropa, a početak 21. Bliski istok — ostatak vijeka će obilježiti Daleki istok.
Tu se danas odlučuje:
- tehnološka budućnost
- ravnoteža moći
- globalni trgovinski tokovi
- status supersila
- izgled međunarodnog poretka
I tu leži najveći potencijalni sukob koji bi mogao nadmašiti sve današnje krize.
Svijet to možda još ne govori naglas — ali geopolitičari već godinama upozoravaju:
ako ikada izbije Treći svjetski rat, najvjerovatnije će početi u Aziji.
