Bosna i Hercegovina, Pakistan i Egipat ili kako postajemo robovi Južne interkonekcije

U svijetu koji se brzo mijenja, energija je postala najvažnija valuta 21. stoljeća. Ali nije riječ samo o nafti ili plinu. Riječ je o mineralima za litij-baterije, o čipovima koji pogone električne automobile, o nuklearnoj energiji, o LNG-terminalima, o sistemima koji vam omogućuju grijanje zimi i napajanje firmi danas. Kada Export‑Import Bank of the United States (EXIM) objavi da će investirati nekih 100 milijardi dolara u projekte iz oblasti kritičnih minerala, nuklearne i tečnog prirodnog plina — jasno je da rat oko energenata prelazi u novu fazu. piše Reuters

Strategija nova, frontovi stari

EXIM-ov predsjednik John Jovanovic je u intervjuu za Financial Times izjavio da su zapadni lanci snabdijevanja „više nisu fer“ i da SAD mora „dovesti američke energijske molekule u svaki kutak svijeta“. Financial Times+1 Time se krije nova strategija: ne radi se samo o geopolitičkom nadmetanju kroz vojske, nego o ekonomskoj dominaciji – osiguravanju resursa, tehnologije, utjecaja.
Primjeri iz prve tranše: kreditno-osiguranje od 4 mlrd dolara za LNG koji Egipat dobija putem Hartree Partnersa i kredit od 1,25 mlrd dolara za veliki rudnik bakra i zlata u Pakistanu (projekt Reko Diq) putem kompanije Barrick Mining, prema Profit by Pakistan Today+1 Sve to ukazuje da energija danas znači i kontrolu nad budućim industrijama.

Zašto je ovo rat — i zašto je hitno

Tri glavna razloga:

  1. Ovisnost zapada – Evropa je, nakon ruske invazije na Ukrajinu, otkrila koliko je ranjiva bez raznolikih izvora energije. I pritom, lanci za kritične minerale (litij, kobalt, rijetke zemlje) izvana dominiraju. Business Standard
  2. Tehnološka dominacija – Kamioni budućnosti, avioni, sustavi za vojne aplikacije, pametne mreže – sve koriste iste minerale. Ko ih kontroliše, ima domišljatost i moć.
  3. Geopolitika zamijenjena investicijama – Umjesto klasičnog oružja, rat se vodi kroz novac, kredite, ugovore. Kao što je EXIM financirao LNG projekt u Mozambiku koji uključuje element vojnog i političkog utjecaja. Aim News+1

Europa na udaru — saveznička strategija ili borba za prevlast?

Američki plan jasno cilja i Evropu kao strateški prostor — ne samo kao potrošača. Nadalje, američke institucije već se uključuju u projekte gasovoda i LNG infrastrukture u zemljama Balkana, poput projekta „Južna interkonekcija” u BiH – što implicira da energija postaje pregovaračko oružje.
Zaključak: dok Evropa traži energetske alternative nakon Rusije, SAD želi ne samo biti partner nego i predvodnik. To otvara pitanje: da li Europa gubi autonomiju u korist američke strateške energije?

Novi frontovi — minerali, nuklearna energija i LNG

Rat oko energenata nije ograničen na ruski plin.

  • Minerali: Kina je uvela ograničenja izvoza rijetkih zemalja, te time pokazala koliko je moćna u lancu tehnološke proizvodnje. Business Standard+1
  • Nuklearna energija: EXIM navodi i ovu komponentu kao prioritet — što znači da se radilo o prestižu, ne samo o čistoj proizvodnji energije. Fidelity Investments
  • LNG: Projekti u Egiptu, Mozambiku, Pakistanu već su pokrenuti. Svaka nova luka, terminal, led je na listi strateških ciljeva.

Geopolitički odjek — kada energija postane sukob

Energetski rat znači i politički sukob:

  • zemlje-izvoznice dobivaju moć koja nadilazi ekonomiju: društveni i vojni utjecaj
  • zemlje-uvoznice postaju ranjive: bez energije nema industrije, nema odbrane, nema stajanja
  • saveznički odnosi mijenjaju se: energija postaje alat diplomatske prisile

Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, ili Pakistana, ili Egipta — za njih energija znači budućnost ili zavisnost. Kada jedna banka ulaže milijarde dolara u eksploataciju resursa u trećem svijetu — nije samo posao. To je još jedan nivo globalne igre.

Etika i opasnosti — ignorisanje humanog troška

Kada se energija koristi kao instrument dominacije, trošak često nisu samo cifre. U Mozambiku, primjerice, kredit EXIM banke od 4,7 mlrd dolara za LNG projekt naišao je na kritike zbog navodnih kršenja ljudskih prava i klime, piše Notretemps.com Na kraju, rat oko energenata nije samo ekonomski. To je sukob interesa, identiteta i prava na razvoj.

Šta ovo znači za običnog građanina

  • Cijena energije i minerala u džepu – dugoročno će rast ta ili drugačija dominacija utjecati na plin, struju, cenu čipova i baterija.
  • Politički utjecaj – države koje kontroliraju energiju imaju i veću pondus u donošenju globalnih odluka.
  • Energetski razvoj postaje strateški prioritet, ne samo ekonomski. Ako tvoja država nije dio lanca — rizik da bude ovisna raste.

Zaključak: rat je već počeo — pitanje je kako ćemo reagovati

Ovo više nije pitanje „ako“ — nego „kada“. Rat oko energenata se ne vodi pojedinačnim bitkama. Vodit će se desetljećima, kroz ugovore, kroz investicije, kroz infrastrukturu. Kada je EXIM banka objavila plan od 100 milijardi dolara, dala je znak: dominacija energije je novi front.
Za Evropu, za zemlje Balkana, za globalni južni jug – ovo nije vremenski period pasivnosti. Ovo je alarm. Ako su nakon Ukrajine i Gaze institucije ranjive — sada se sprema izazov koji će definirati ko drži kabl, tko puni bateriju i tko grije dom iduće zime.

Svijet energenata ne čeka. A onaj ko ga ne razumije — riskira da bude potrošen.

Povezane priče