Mozak pod opsadom: Šta nam algoritmi rade s pažnjom i pamćenjem
Ne događa se ništa dramatično. Nema eksplozije. Nema velikog sloma. Samo ti je, iz dana u dan, sve teže da se skoncentrišeš. Čitaš tri
Iza horizonta
Kakve nam poruke zapravo šalje objekt zvani 3I/Atlas?
Svemir nam je poslao još jednu poruku, ili možda samo još jedan tihi podsjetnik na to koliko malo znamo o onome što se krije
Trinaest minuta koje su koštale čovječanstvo: Ovo je priča Georga Elsera
Postoji događaj iz 1939. godine koji je toliko nevjerovatan, toliko precizno izveden, toliko dramatičan u svojim „šta bi bilo kad bi bilo“ posljedicama, da
Za maglovitu noć i čašu sjećanja: Na današnji dan napustio nas je stari vuk Joe Cocker
Kada je Joe Cocker stao na binu legendarnog Woodstocka 1969. godine, niko nije očekivao da će mršavi momak iz Sheffielda u šarenoj majici zasjeniti
Simbioza koju nauka ne može tačno objasniti: Krokodili nikad ne jedu ovu životinju
U divljini Južne Amerike, gdje se život i smrt igraju u brutalnoj simbiozi, jedna pojava prkosi logici prirodne selekcije: opušteno koegzistiranje kapibara – najvećih
Karta svijeta nas godinama laže i to nije teorija zavjere
Većina ljudi misli da zna kako izgleda svijet. Vidjeli smo kartu hiljadu puta: Evropa gore lijevo, Afrika ispod nje, Amerika s lijeve strane, Azija
Zašto sudbina svijeta visi o tranzistorima s jednog malog ostrva?
Zaboravite naftovode i rudnike zlata; najvrijednija teritorija 21. vijeka ne mjeri se u kilometrima, već u nanometrima. Na malom ostrvu Tajvan, smještenom u nemirnim
Nauka na ivici
Postojao je trenutak kada je nauka imala jedan centralni cilj: razumjeti svijet. Danas taj cilj sve češće biva zamijenjen drugim, tišim i opasnijim pitanjem:
Jeziv narativ zvani ‘društvo bez ljudi ili šta se dešava kada AI počne živjeti samo sa sobom
U svijetu kockastih pejzaža videoigre Minecraft počelo je da se formira društvo. Njegovi stanovnici su gradili farme i pijace, trgovali resursima koristeći smaragde kao
Vrijeme brže ide na Marsu, a sada čini se znamo koliko
Istraživanje koje su provela dva fizičara iz Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST) u SAD-u otkriva da satovi na Marsu kucaju 477 milionitih