Litij je posljednjih godina postao nova riječ-mamac: baterije, energetska tranzicija, električna vozila, geopolitika. Nakon Srbije i projekta Jadar, logično pitanje se nameće samo od sebe: ima li litija u Bosni i Hercegovini – i ako ima, šta to znači?
Kratak odgovor: da, postoje indicije – ali ne ono što se često tvrdi po društvenim mrežama.
Izuzetak u bosanskohercegovačkom kontekstu predstavlja područje Majevice kod Lopara, gdje su istraživanja pokazala značajan mineralni potencijal, uključujući litij. Međutim, uprkos procjenama koje se često navode u javnosti, riječ je o projektu koji se i dalje nalazi u fazi istraživanja, bez dodijeljene koncesije, bez eksploatacije i bez javno potvrđenih, nezavisno certificiranih rezervi. Drugim riječima – potencijal postoji, ali činjenice još nisu pretočene u stvarnost.
Dugi odgovor je složeniji.
Gdje se uopće spominje litij u BiH?
Prema dostupnim geološkim istraživanjima (uglavnom starijim, iz jugoslovenskog perioda), litij u BiH nije sistematski istražen kao primarna sirovina. Ipak, postoje pojedine zone gdje su zabilježene pojave litijem bogatih minerala, uglavnom u tragovima i u sklopu drugih ruda.
Najčešće se spominju:
- područja srednje Bosne (vezana za stare magmatske i metamorfne formacije)
- pojedine zone u istočnoj Bosni
- šire regije koje geološki pripadaju istom pojasu kao i nalazišta u Srbiji, ali bez potvrđenih industrijskih rezervi
Važno:
u BiH trenutno ne postoji potvrđeno nalazište litija koje je klasificirano kao ekonomski isplativo.
To je ključna rečenica.
Zašto se onda uopće priča o litiju u BiH?
Zbog tri razloga:
1. Geološka logika
Ako se litij nalazi u određenim regionalnim strukturama (npr. Balkan kao širi pojas), prirodno je pretpostaviti da bi ga moglo biti i u BiH. Ali geologija ne funkcioniše po političkim mapama.
Sličan teren ≠ isto nalazište.
2. Regionalni presedan (Srbija)
Projekt Jadar je promijenio percepciju cijelog regiona. Odjednom se:
- svaka stijena čita kao potencijalna baterija
- svaki bušotinski papir tumači kao “skrivena istina”
To stvara medijski i politički šum, ali ne i nove činjenice.
3. Investicijski interes bez javnih podataka
Postoje informacije da su pojedine strane kompanije pokazivale interes za preliminarna istraživanja u BiH, ali:
- bez javno objavljenih rezultata
- bez transparentnih studija
- bez uključenja šire stručne zajednice
Drugim riječima: interes postoji, dokazi – ne (još).
Šta BiH trenutno nema (a što je presudno)?
Ako govorimo ozbiljno, BiH trenutno nema:
- završena geološka istraživanja litija
- procijenjene rezerve (JORC ili slične standarde)
- studije utjecaja na okoliš
- javnu raspravu
- zakonski okvir specifičan za kritične minerale
Bez toga, svaka priča o “litijskom Eldoradu” je – spekulacija.
Zašto bi litij u BiH bio posebno osjetljivo pitanje?
Zbog strukture države.
Ako bi se litij zaista pronašao u komercijalnim količinama, BiH bi se suočila s nekoliko problema istovremeno:
- fragmentirana nadležnost (država – entiteti – kantoni)
- slaba kontrola koncesija
- minimalno povjerenje javnosti
- iskustvo s prethodnim “razvojnim projektima” koji su ostavili ekološke i socijalne posljedice
U takvom sistemu, resurs ne donosi automatski razvoj – često donosi konflikt.
Šta bi Antiportal trebao naglasiti (autorska linija)?
- Razdvojiti činjenice od straha
- Jasno reći: u BiH ne postoji potvrđeno industrijsko nalazište litija
- Ukazati da svaka buduća priča mora početi sa:
- javnim podacima
- nezavisnom naukom
- uključivanjem lokalnih zajednica
- Podsjetiti da je “energetska tranzicija” često:
- čista ideja na papiru
- prljava u praksi ako nema kontrole
Drugim riječima: nije problem litij – problem je kako se s njim upravlja.
Zaključak
Bosna i Hercegovina trenutno nije litijska zemlja, ali jeste zemlja na koju se gleda. Razlika između te dvije stvari je ogromna.
Ako se litij ikada pokaže kao realan resurs, pitanje neće biti:
Imamo li ga?
nego:
Imamo li državu koja zna šta s njim?
