U posljednjih nekoliko godina sve više država uvodi djelomične ili potpune zabrane korištenja mobitela u školama. Razlog više nije samo prepisivanje na testovima ili nedostatak koncentracije, već mnogo dublje, ozbiljnije posljedice na zdravlje i razvoj djece. Novi podaci iz Australije, gdje će društvene mreže biti zabranjene za mlađe od 16 godina, otvaraju globalnu raspravu o tome koliko je digitalna tehnologija zapravo prikladna za dječiji mozak koji se tek formira.
U pitanju nije demoniziranje tehnologije, jer digitalna pismenost ostaje važna. Ali postavlja se ključno pitanje: Da li je mjesto mobitelu — koji u sebi objedinjuje društvene mreže, beskonačni feed, agresivni marketing, algoritamski pritisak i stalne notifikacije — u učionici gdje dijete treba mir, fokus i osjećaj sigurnosti?
Sve više stručnjaka smatra da odgovor glasi: ne.
Fragmentacija pažnje: mozak djece nije dizajniran za stalne prekide
Dječiji mozak razvija se kroz ritam: fokus → kratka pauza → fokus → nagrada.
Empirijska istraživanja pokazuju da svako prekidanje pažnje notifikacijom, vibracijom ili spontanim provjeravanjem ekrana resetuje taj proces.
Djeca predpubertetskog i pubertetskog uzrasta prirodno imaju slabiji “filter” distrakcija jer:
- prefrontalni korteks nije u potpunosti razvijen
- impulsna kontrola je slabija
- dopamin ima jači utjecaj na donošenje odluka
Mobitel je dizajniran da iskorištava ove karakteristike. Rezultat je tzv. permanentna kognitivna fragmentacija — stanje u kojem dijete zapravo nikada ne ulazi u duboki fokus, nego skače između misli.
Učitelji širom svijeta prijavljuju iste obrasce: djeca sve teže čitaju duže tekstove, slabije pamte, brže odustaju od složenih zadataka i imaju vidljive simptome anksioznosti kada ostanu bez mobitela.
Društvene mreže i psihološki pritisak
Algoritmi jači od dječije stabilnostiAustralijska studija koju citira BBC donosi zabrinjavajuće podatke:
- 70% djece izloženo je štetnim sadržajima
- više od polovine doživjelo je cyberbullying
- 1 od 7 prijavljuje pokušaje online “groominga” od strane odraslih
Ovo su brojke koje pokazuju realnost: društvene mreže nisu samo prostor zabave, nego i prostor rizika. Algoritmi nisu dizajnirani da zaštite djecu, nego da produže vrijeme provedeno na platformi. To znači:
- sadržaj postaje sve ekstremniji
- emocije se intenziviraju
- poređenja s drugim ljudima postaju iskrivljena
- slika vlastitog tijela i samopouzdanja slabi
Kada se sve ovo prenese u školsko okruženje, dobija se povećan nivo socijalne napetosti, jer djeca donose digitalne sukobe, pritiske i anksioznosti direktno u učionicu.
Efekti na mentalno zdravlje: porast anksioznosti, nesanice i emocionalne ovisnosti
Istraživanja iz SAD-a, Kanade, EU i Australije pokazuju isto: prekomjerno korištenje mobitela povezano je sa:
- višim nivoima depresivnih simptoma
- poremećajima spavanja
- društvenom izolacijom
- strahom od propuštanja (FOMO)
- povećanim osjećajem usamljenosti
Paradoks je jasan: djeca nikada nisu bila “povezanija”, ali se nikada nisu osjećala usamljenije.
Korištenje mobitela u školi samo produbljuje ovaj problem jer djeca nikada ne dobijaju “mentalni predah” — vrijeme bez digitalnog pritiska u kojem mogu biti prisutna, stabilna i usmjerena jedna na druge.
Mobitel kao produžetak društvenog statusa
Postoji još jedan tihi, ali snažan problem: mobiteli stvaraju društvene hijerarhije u školama.
Djeca s najnovijim uređajima postaju statusno dominantna, što dovodi do:
- socijalne podjele
- srama kod djece čije porodice ne mogu priuštiti skupe uređaje
- vršnjačkog pritiska i materijalističkog takmičenja
Škola bi trebala biti prostor jednakih šansi, ali mobiteli ruše tu ideju.
Zabrana mobitela u školama nivelira teren i smanjuje socioekonomske tenzije među djecom.
Cyberbullying — nasilje koje nikad ne prestaje van učionice
Tradicionalno vršnjačko nasilje nekada je prestajalo nakon škole.
Danas, mnogo puta zabilježen slučaj: dijete doživi incident u školi, ali on eskalira navečer u privatnim grupama, na TikToku, Instagramu ili Snapchatu.
Zbog toga:
- školski incidenti postaju “digitalni spektakli”
- video zapisi i fotografije kruže danima
- djeca se osjećaju kao da nemaju gdje pobjeći
Škola mora biti sigurno okruženje, a to je nemoguće ako djeca nose alat koji omogućava 24-satni pritisak.
Kognitivni zamor i pad akademskih rezultata
Studije iz Norveške, Velike Britanije i Holandije pokazuju da školama koje zabrane mobitele u učionicama raste prosječni uspjeh učenika, posebno kod:
- učenika slabijeg uspjeha
- učenika s problemima koncentracije
- djece sa ADHD-om
- djece iz socioekonomski ranjivijih porodica
Mobiteli povećavaju tzv. kognitivno preopterećenje: mozak stalno skenira mogućnost nagrade (“Je li neko poslao poruku?”, “Je li stigla notifikacija?”).
Čak i kada je telefon utišan i u ruksaku, istraživanja pokazuju da njegova sama prisutnost smanjuje sposobnost dubokog učenja.
Nesanica i fizičko zdravlje
Djeca sve više koriste mobitele:
- prije spavanja
- rano ujutro
- tokom noći
Melatonin se potiskuje plavim svjetlom ekrana, što dovodi do:
- poremećaja spavanja
- slabijeg imunološkog sistema
- slabije memorije
- umora i manjka koncentracije
- povećane razdražljivosti
Učenik koji dolazi neispavan u školu jednostavno ne može učiti optimalno.
Zabrana mobitela u školama djeluje indirektno: smanjuje opsesiju ekranom, pa djeca manje koriste mobitel i noću.
Privremeno isključenje tehnologije — vještina koju djeca danas ne uče
Djeca 2020-ih odrastaju u svijetu gdje je sve odmah dostupno.
Ali vještine koje će im trebati u životu uključuju:
- čekanje
- dosadu
- rješavanje konflikata licem u lice
- razvoj socijalne empatije
- sposobnost dužeg fokusiranja
- komunikaciju bez ekrana
Škola je jedino mjesto gdje ova vještina može biti trenirana kroz strukturu.
Ako djeca cijeli dan mijenjaju prozor između učitelja i ekrana, te vještine se ne razvijaju.
Zašto sve više država ide ka zabrani?
Razlozi su sada globalno identični:
- Zaštita mentalnog zdravlja
- Smanjenje izloženosti štetnim sadržajima
- Smanjenje cyberbullyinga
- Povećanje fokusa u učionici
- Očuvanje socijalne kohezije među djecom
- Zdravija školska klima
- Usmjerenje djece ka normalnim interakcijama u realnom prostoru
Australija je prva zemlja koja uvodi potpuno isključivanje naloga na društvenim mrežama za djecu mlađu od 16 godina, ali očekuje se da će mnoge evropske države pratiti taj model.
Škola mora ostati prostor bez digitalnog pritiska
Djeca se razvijaju u svijetu koji postaje sve agresivniji prema njihovoj pažnji, emocijama i mentalnoj stabilnosti.
Mobitel u školi nije samo “alat”, nego portal prema algoritmima i sadržajima koji nadilaze djetetovu sposobnost da ih razumije i obradi.
Zabrana mobitela nije kazna — to je oblik zaštite.
Škola treba ostati mjesto učenja, sigurnosti, jednakosti i psihološke stabilnosti.
A sve dok se mobiteli slobodno koriste u učionicama, to jednostavno nije moguće.
