Göbekli Tepe, arheološko nalazište na jugoistoku Turske, mijenja sve što smo vjerovali o nastanku ljudske civilizacije. Procjene govore da je star oko 11.500 godina, što znači da je izgrađen hiljadama godina prije Stonehengea, piramida u Gizi ili prvih poznatih gradova. A ono što ga čini još nevjerovatnijim: izgradili su ga ljudi koji navodno nisu imali stalna naselja, nisu poznavali poljoprivredu i nisu imali razvijenu društvenu strukturu.
Sama činjenica da je monumentalni kompleks nastao u doba lovaca-sakupljača ruši cijeli linearni narativ o napretku. Tradicionalno se vjerovalo da religija, arhitektura i organizovana društva nastaju tek nakon poljoprivrede. Göbekli Tepe pokazuje suprotno: veliki hramovi su možda pojavili prije sela. Možda je upravo potreba za ritualnim mjestima natjerala ljude da se počnu okupljati, sarađivati i konačno obrađivati zemlju.
Monumentalna gradnja bez tehnologije
U središtu ovog kompleksa nalaze se ogromni T-stubovi, visoki do šest metara i teški i po 20 tona. Isklesani su iz jednog komada kamena. Transportovani su bez točkova, bez metalnih alata i bez domaćih životinja. Kako?
Nijedna civilizacija tog doba nije ostavila ništa slično. A ovi ljudi nisu imali ni pismo ni organiziranu državu. Pa ipak, stvorili su arhitekturu koja i danas izaziva čuđenje.
Simboli izgubljenog svijeta
Stubovi su prekriveni reljefima: lisice, lavovi, zmije, škorpioni, gazele, ptice. Prikazi su toliko detaljni da se vidi precizna anatomija. Ovo nisu ukrasi — ovo je mitologija u kamenu. Ali mitologija naroda za kojeg ne znamo ni ime.
Neki reljefi prikazuju ljude bez glave, što je potaknulo teorije o ritualnom obezglavljivanju ili simboličkom odvajanja duše. Drugi prikazi djeluju kao kosmološke mape ili astronomske šeme. Ali bez zapisa ne možemo znati. Göbekli Tepe je knjiga bez teksta — samo slike.
Mjesto okupljanja koje je oblikovalo civilizaciju
Arheolozi danas vjeruju da Göbekli Tepe nije bio naselje, već ritualni centar. Ljudi su stizali iz udaljenih krajeva kako bi učestvovali u ceremonijama, razmjeni, možda i u zakopavanju mrtvih. To znači da je ovo mjesto imalo magnetnu moć u vrijeme kada ljudska društva još nisu bila stabilna.
Ovo nas dovodi do revolucionarne ideje: možda religija nije nastala zbog organizovanih društava — možda su organizovana društva nastala zbog religije.
Moguće objašnjenje nestanka
Najveća misterija Göbekli Tepea je njegova iznenadna “smrt”. Umjesto da ga napuste, ljudi su ga — zatrpali. Namjerno, planski, metar po metar, kao da su ga htjeli sakriti od svijeta. Zašto?
Najčešće teorije:
– promjena klimatskih uslova
– prelazak na poljoprivredu
– promjena religijskih vjerovanja
– kraj društvene strukture koja je omogućila gradnju
– ritualno zatvaranje ciklusa
Bez obzira na razlog, činjenica da su ga pažljivo zakopali govori da ovo nije bio običan arhitektonski objekt, nego sveto mjesto čiji je životni ciklus morao biti završen obredom.
Zašto je Göbekli Tepe najvažnije arheološko otkriće 20. stoljeća
Göbekli Tepe natjerao je arheologiju da se resetuje. Pokazao je da su ljudi sposobni za monumentalni rad mnogo ranije nego što smo mislili. Pokazao je da je religija možda došla prije poljoprivrede. Pokazao je da mitovi mogu biti stariji od istorije.
Najvažnije od svega: pokazao je da je naše razumijevanje prošlosti još uvijek površno.
Civilizacija koja je otvorila vrata, a zatim ih zatvorila
Nekada davno, u trenutku kada čovjek još nije znao za metal, točak ili pismo, neko je podigao stubove koji će trajati vječnost. A kada je završio, jednako misteriozno ih je zakopao. Göbekli Tepe ostaje podsjetnik da je historija puna rupa, da civilizacije dolaze i nestaju, i da niti jedna priča nije ispričana u potpunosti.
