Naučnici su predložili nevjerovatno ambiciozan plan za spas glečera Thwaites na Antarktiku, poznatog kao “Glečer sudnjeg dana”, od potpunog topljenja: izgradnju masivne barijere duge 80 kilometara na morskom dnu.
Glečer Thwaites je otprilike veličine Velike Britanije ili Floride i već doprinosi sa oko 4% globalnom porastu nivoa mora. Međutim, naučnici su zabrinuti da bi se on mogao u potpunosti urušiti, što bi podiglo nivo okeana za više od 60 centimetara. Ako bi to povuklo i susjedne glečere sa sobom, nivo mora bi mogao porasti za katastrofalna tri metra.
Zašto je Thwaites u opasnosti? Problem nije samo topljenje odozgo zbog toplijeg zraka. Glavna prijetnja dolazi odozdo. Topla, slana okeanska voda prodire duboko ispod ledene ploče, topeći je s donje strane i uzrokujući da se glečer povlači i postaje nestabilan.
Radikalno rješenje Kako bi se to zaustavilo, istraživači sa Univerziteta Lapland predložili su postavljanje “podvodnih zavjesa”. Ideja nije da se izgradi čvrsti betonski zid, već fleksibilna barijera usidrena za morsko dno u zaljevu Amundsen.
Ove zavjese bi bile visoke oko 100 metara i protezale bi se 80 kilometara duž morskog dna. Njihova svrha bila bi blokiranje protoka tople vode koja dolazi iz dubina okeana prema bazi glečera. Preusmjeravanjem ove tople vode, naučnici se nadaju da bi mogli drastično usporiti topljenje i dati svijetu više vremena da se prilagodi klimatskim promjenama.
Koliko bi to koštalo? Plan je procijenjen na nevjerovatnih 50 milijardi dolara. Iako se to čini kao astronomska suma, zagovornici projekta tvrde da je to zanemarivo u poređenju sa troškovima zaštite obalnih gradova širom svijeta od porasta nivoa mora, što bi moglo koštati trilione dolara godišnje.
Kritike i rizici Ipak, plan ima mnogo kritičara. Mnogi stručnjaci upozoravaju da su ovakvi geoženjerski projekti izuzetno rizični. Postoji zabrinutost da bi ometanje okeanskih struja moglo imati nepredviđene posljedice na ekosistem Antarktika i globalnu klimu.
Osim toga, neki naučnici ističu da bi ovo moglo skrenuti pažnju sa glavnog problema: smanjenja emisije stakleničkih plinova. Oni tvrde da je “krpljenje” prirode ovakvim barijerama samo privremeno rješenje ako se atmosfera nastavi zagrijavati.
Šta dalje? Trenutno se projekt testira na malim modelima u laboratorijskim uslovima. Sljedeći korak bio bi testiranje prototipa u fjordu u Norveškoj ili sličnom okruženju prije nego što se uopšte razmotri odlazak na negostoljubivi Antarktik.
Iako plan zvuči kao naučna fantastika, on naglašava očajničku situaciju u kojoj se nalazimo. Kako se topljenje ubrzava, ideje koje su nekada smatrane apsurdnim sada se ozbiljno razmatraju kao posljednja linija odbrane za obalne zajednice širom planete.
