Jesmo li sami u svemiru? Ovo pitanje dobilo je uzbudljiv odgovor od jedne od vodećih britanskih svemirskih naučnica.
Dame Maggie Aderin-Pocock, ugledna stručnjakinja s Odjela za fiziku i astronomiju Univerzitetskog koledža u Londonu, izjavila je da je ‘apsolutno uvjerena’ u postojanje vanzemaljskog života te predviđa da ćemo ‘pozitivnu detekciju’ života na drugoj planeti potvrditi do 2075. godine.
Njeno predviđanje, izneseno u intervjuu za Daily Mail, dolazi uoči prestižnih božićnih predavanja Kraljevskog instituta, koja će se emitovati krajem decembra na BBC Four, a bave se velikim pitanjima svemirske nauke.
Prema njenim tvrdnjama, život izvan Zemlje može biti primitivan, poput mikroba ili „sivog mulja“, ali ne isključuje mogućnost da naiđemo na visoko razvijene civilizacije s tehnologijom ‘daleko superiornijom’ od naše. “U svemiru postoji oko 200 milijardi galaksija, a samo u našem Mliječnom putu ima 300 milijardi zvijezda”, objasnila je za Daily Mail.
Dame Maggie svoje uvjerenje temelji na statističkoj vjerovatnoći, poznatoj kao Drakeova jednačina, koju je 1961. formulisao astronom Frank Drake. Ova jednačina procjenjuje vjerovatnoću postojanja komunikativnih vanzemaljskih civilizacija na osnovu broja zvijezda, planeta i uslova pogodnih za život. “To je igra brojeva”, rekla je Dame Maggie. “S obzirom na ogroman broj potencijalnih svjetova, gotovo je nemoguće da smo sami”, kazala je.
Tragovi života na dalekim planetama i Marsu
Naučni napredak u otkrivanju egzoplaneta dodatno podupire njen optimizam. Jedan od najintrigantnijih primjera je egzoplaneta K2-18b, udaljena 124 svjetlosne godine od Zemlje. Ranije ove godine, naučnici su u njenoj atmosferi otkrili molekule koje upućuju na moguću prisutnost života, poput dimetil sulfida, koji na Zemlji proizvode samo živi organizmi. Stručnjaci smatraju da K2-18b, prekriven okeanima, može ‘vrvjeti’ životom, što je proglašeno najznačajnijim znakom vanzemaljskog života dosad.
Znakovi života ne dolaze samo s dalekih planeta. U septembru 2025., NASA je objavila otkriće neobičnih mineralnih struktura u muljevitim stijenama na Marsu, pronađenih u drevnom koritu rijeke. Naučnici vjeruju da bi te strukture mogle biti povezane s hemijskim reakcijama koje ukazuju na drevni život na Crvenoj planeti. Iako su ovi nalazi preliminarni, Dame Maggie vidi ih kao ‘primamljive naznake’ koje nas približavaju potvrdi vanzemaljskog života.
Od mikroba do naprednih civilizacija
No, upozorava da stvarnost vanzemaljaca vjerovatno neće ličiti na stereotipne ‘male zelene ljude’ iz naučne fantastike. “Sivi mulj je najvjerovatniji oblik života koji ćemo pronaći”, rekla je, ali nije isključila mogućnost susreta s visoko razvijenim bićima. “Možda ćemo pronaći nešto što je evoluiralo, sposobno komunicirati, s tehnologijom koja nadmašuje našu. Sviđa mi se ideja da nas vanzemaljci posmatraju s druge strane Mjeseca”, kazala je.
Dame Maggie naglašava potrebu za oprezom ako pronađemo vanzemaljski život. “Moramo biti nevjerovatno pažljivi”, upozorila je. “Bilo kakav oblik života mora biti potpuno izolovan kako ne bi došao u kontakt s ljudima”, dodaje. Naučnici već razvijaju specijalizovane objekte za analizu uzoraka s Marsa ili drugih planeta, jer je transport opreme u svemir izazovan.
Ona sama sanja o ličnom doprinosu. “Dok drugi u penziji vrtlare, moj plan je vrtlariti na Marsu”, našalila se, izražavajući želju da učestvuje u budućim misijama. Njena vizija svemira uključuje i širenje čovječanstva izvan Zemlje. “Vidim nas kao svemirski narod. Nećemo biti ograničeni na Zemlju – širit ćemo se prema van. Naučna fantastika postaje naučna činjenica”, rekla je.
