Ako postoji ime koje u kolektivnoj svijesti Bosne i Hercegovine živi poput svetionika, onda je to ime Kulina bana. Za neke je on mitski vladar iz „zlatnog doba Bosne“, za druge simbol izgubljene državnosti, a za treće tek figura iz hronika koju je narod uzdigao iznad stvarnosti. Ipak, kada se skine patina legendi i romantičnih predstava, ispod njih stoji fascinantna, historijski čvrsta figura — vladar koji je u nemirnom svijetu srednjeg vijeka stvorio jednu od najstabilnijih i najorganizovanijih država u regionu.
Kulin ban nije samo mit.
Nije samo priča o davnim vremenima.
On je simbol jednog perioda kada je Bosna prvi put zasijala kao politički subjekat koji se nije bojao ni carstava ni krsta ni polumjeseca. Period kada su diplomacija, trgovina i država funkcionisali bolje nego u mnogim tadašnjim kraljevinama. Period kada se u jednoj kratkoj rečenici mogla sažeti filozofija čitave zemlje: „U miru živimo.“
Između legende i nauke: šta zapravo znamo o Kulinu?
Istoričari danas mogu pouzdano reći nekoliko stvari:
- Vladao je Bosnom od 1180. do 1204. godine.
- Bio je dio šireg političkog sistema pod vrhovnom vlašću Ugarske, ali je faktički imao gotovo potpunu autonomiju.
- Stabilnost njegove vladavine dovela je do ekonomskog procvata i otvaranja Bosne prema mediteranskom svijetu.
- Kulin ban je bio centralna figura u smirivanju unutrašnjih sukoba i jačanju administracije.
Njegova vladavina nije bila kratka epizoda — trajala je više od dvije decenije, što je u srednjem vijeku rijetkost i po sebi dokaz političke vještine i sposobnosti održavanja ravnoteže.
Ali ono što Kulina izdvaja nije samo historijski kontekst, nego način na koji je vladao.
Ban koji je Bosni donio „mir i dobro“
Najslavniji dokument iz Kuline ere je, naravno, Povelja Kulina bana iz 1189. godine, upućena Dubrovčanima. Ona nije samo diplomatski tekst — ona je manifest najnaprednije moguće politike za 12. stoljeće.
U njoj se ističe:
- sloboda trgovine,
- sigurnost putnika,
- miroljubivi odnosi,
- garantovana pravna zaštita,
- izbjegavanje sukoba,
- poštivanje riječi i ugovora.
Dok Evropa gori u krstaškim ratovima, dok se ističu sile mača i osvajačkih ambicija, Bosna pod Kulinom nudi trgovcima:
„Kuda god dođete u moju zemlju, dobro ste došli i sigurni.“
To je bio fenomen u vrijeme kada je trgovac bio laka meta, a putnik uvijek sumnjivac. Kulin ban razumio je ono što u regionu mnogi lideri ni danas ne razumiju: da je mir produkt koji se gradi, ne poklanja.
Kulin kao stabilizator: malo poznata politička vještina
Bosna u 12. vijeku nije bila homogena država sa jasnim granicama. Bila je mozaik plemenskih, vjerskih i političkih utjecaja. Ugarska je željela kontrolu, bizantijska tradicija još je bila prisutna, a Dubrovnik je bio ključni ekonomski partner.
U takvom svijetu, ban koji vlada gotovo 25 godina znači:
- da je znao balansirati,
- da je znao pregovarati,
- da je znao gasiti sukobe,
- i, što je najvažnije, da je uživao legitimitet u narodu i vlasteli.
Niti jedan izvor ne govori o velikim pobunama, ratnim pohodima, ugušenim ustancima ili političkim lomovima.
U srednjem vijeku — to je čudo.
I zato narod Kulina pamti kao „zlatno doba“.
A šta je mit? Gdje počinje legenda?
Mitovi o Kulinu nastali su vijekovima kasnije.
Najpoznatiji je onaj da je pod njegovom vladavinom „Bosna bila sretna, ljudi nisu krali, sve je bilo u blagostanju“.
Naravno, nijedna srednjovjekovna država nije bila raj. Ali činjenica da se o Kulinu čak ni narodne priče ne izražavaju negativno govori o nečemu dubljem: o kolektivnoj memoriji naroda koji prepoznaje stabilnost kao izuzetan dar.
Ne treba zaboraviti ni to da je Kulin često povezan sa Crkvom bosanskom. Zapadni izvori su ga optuživali za herezu, ali politička pozadina je jasna: to je bio način da se opravda pritisak sa Ugarske i Rima.
Kulin je vješto balansirao i u tome. Zahtijevali su da se „očisti od hereze“, on je došao, potpisao što treba — i nastavio vladati.
To je bila politika prije politike.
Diplomatija prije diplomata.
Lukavost prije makijavelizma.
Kulin ban kao simbol državnosti
Zašto Kulin i danas živi tako snažno u svijesti ljudi u BiH?
Zato što predstavlja ono što Bosna danas rijetko ima: osjećaj stabilnosti, jasnoće i kontinuiteta.
Predstavlja vrijeme kada je država bila funkcionalna, kada su institucije radile, kada je trgovina cvjetala, kada su granice bile sigurne i kada su susjedi gledali prema Bosni kao prema partneru — ne kao prema plijenu.
Kulin ban je u bosanskoj historiji postao više od čovjeka.
Postao je ideal.
- ideal pravednog vladara,
- ideal stabilne države,
- ideal reda u haosu,
- ideal vremena u kojem se znalo šta je Bosna.
To je razlog zašto njegovo ime stoji u udžbenicima, poveljama, legendama, pjesmama i — srcima ljudi.
Mit ili stvarnost? U Kulinu — oboje.
Ako pitate istoričara ko je bio Kulin ban, dobićete odgovor zasnovan na dokumentima.
Ako pitate narod — dobićete legendu.
Istina je negdje između.
Kulin ban bio je i jedno i drugo:
- stvarni politički lider izuzetnih sposobnosti,
- simbol koji je nadživio vrijeme,
- figura koja je postala mjerna jedinica bosanske državnosti.
I možda je baš to najveći dokaz njegove veličine.
Jer velika historijska imena ne grade samo države.
Ona grade i mitove.
A Kulin ban sagradio je oba.
I zato njegovo ime traje — kao najljepša i najvažnija priča o tome šta Bosna može biti kada njom upravlja mudrost, a ne interes.
