Koje države imaju najviše korisnika interneta na planeti? Zanimljiv je odgovor

Ako internet i dalje zamišljate kao prostor kojim dominiraju SAD i Evropa, podaci vas demantuju bez imalo emocije. Internet je odavno prestao biti zapadni projekat koji se „širi“ na ostatak svijeta. On je danas demografski, kulturno i politički fenomen Globalnog juga.

Brojevi su neumoljivi.

Gdje su korisnici – tu je moć

Prema podacima Datareportala (2025), Kina i Indija same imaju više internet korisnika nego narednih deset država zajedno. To nije statistička zanimljivost, nego strukturalna promjena.

Internet kao prostor pažnje, tržišta, narativa i utjecaja više se ne formira primarno u Silicijskoj dolini, nego u:

  • Aziji
  • Africi
  • Latinskoj Americi

Zapad više nije većina. On je glasna manjina.


Internet korisnici po državama (2025)

RangDržavaBroj korisnika
1Kina1,296,394,000
2Indija1,026,954,000
3SAD323,888,000
4Indonezija230,448,000
5Brazil184,997,000
6Rusija135,676,000
7Pakistan116,839,000
8Meksiko110,345,000
9Nigerija108,700,000
10Japan106,933,000
11Egipat98,211,000
12Filipini98,025,000
13Vijetnam85,621,000
14Bangladeš82,806,000
15Njemačka78,454,000
16Turska77,466,000
17Iran73,751,000
18Ujedinjeno Kraljevstvo68,090,000
19Tajland67,826,000
20Francuska63,449,000

Izvor: Datareportal, 2025. Brojevi su okvirni.


Zapadni mit: „mi smo internet“

SAD su i dalje tehnološki moćne, ali demografski više ne definiraju internet. Treće mjesto, daleko iza Kine i Indije, govori sve.

Evropa?
Njemačka, Francuska i UK zajedno nemaju ni približno onoliko korisnika koliko ima Indija sama.

To znači:

  • globalni trendovi više ne nastaju samo na engleskom
  • zapadni moralni i politički narativi više nisu dominantni po brojnosti
  • tržište pažnje se seli tamo gdje su mase

Afrika i Azija: sada, ne „u budućnosti“

Često se govori kako su Afrika i Južna Azija „internet budućnost“. Podaci pokazuju da su one već internet sadašnjost.

Nigerija ima više korisnika nego Japan.
Pakistan više nego većina Evrope.
Egipat skoro 100 miliona.

To nisu periferne zemlje u digitalnom smislu. To su ključna čvorišta.

Šta to znači u praksi

Ova promjena ima konkretne posljedice:

  • algoritmi se prilagođavaju masama, ne elitama
  • sadržaj se pojednostavljuje, vizualizira, lokalizira
  • politička propaganda, dezinformacije i kulturni utjecaj više nisu zapadni monopol

Internet postaje više fragmentiran, manje homogen, ali i realniji od mita o „globalnom selu“.

Zaključak Antiportala

Internet više nije prostor u kojem Zapad „uči svijet“. Postao je prostor u kojem Zapad mora učiti kako da bude manjina.

Moć na internetu više se ne mjeri inovacijom sama po sebi, nego brojem očiju, ruku i glasova koji ga koriste svaki dan.

A ti brojevi jasno govore:
digitalno težište svijeta već se pomjerilo.

Samo što mnogi to još nisu primijetili.