Dok zapadne metropole promovišu prelazak na električna vozila kao moralni imperativ, u trouglu koji čine Bolivija, Argentina i Čile ispisuje se novo poglavlje ekonomske eksploatacije. Ovdje se nalazi preko 50% svjetskih rezervi litijuma, zarobljenih u slanoj vodi ispod nepreglednih bijelih ravnica.
Bijelo zlato: Krvna zrnca digitalne ere
Bez litijuma nema tvog pametnog telefona, nema tvog laptopa, a ponajviše – nema Tesle niti bilo kojeg drugog električnog automobila. Litijum je postao najtraženiji resurs 21. vijeka.
- Geostrateški magnet: Onaj ko kontroliše litijum, kontroliše energetsku tranziciju svijeta. To više nije ekološka tema, to je pitanje nacionalne sigurnosti za velesile.
Novi kolonijalizam: Kina protiv Zapada
Ovo nije samo rupa u zemlji; ovo je šahovska tabla.
- Kineska dominacija: Peking je godinama tiho kupovao koncesije i gradio rafinerije. Oni već sada kontrolišu lavovski dio lanca snabdijevanja.
- Američki odgovor: Washington se naglo probudio, shvativši da bi njihova “zelena budućnost” mogla u potpunosti zavisiti od kineske dobre volje. Grenland (o kojem smo pričali) i Litijumski trougao su dvije strane iste medalje – borbe za resurse koji će pokretati 2030-te.
Cijena “čiste” energije: Ekološki paradoks
Ovdje nastupa surova realnost koju Antiportal ne skriva. Da bi se dobio litijum, potrebne su ogromne količine vode u regijama koje su već među najsušnijim na planeti.
- Isušivanje Anda: Lokalno stanovništvo i autohtone zajednice gube vodu za svoju stoku i poljoprivredu da bi neko u Berlinu ili San Franciscu mogao reći da vozi “ekološki prihvatljiv” automobil.
- Litijumski paradoks: Uništavamo jedan ekosistem na drugom kraju svijeta da bismo “spasili” globalnu klimu.
Budite budni pred “zelenim” narativima
Svaka energetska revolucija traži svoju žrtvu. Nekada je to bila nafta na Bliskom Istoku, danas je to litijum u Andima. Granice se ponovo crtaju, a vlade u La Pazu, Santiagu i Buenos Airesu su pod ogromnim pritiskom da biraju stranu. Ovo je klasična geopolitička igra moći, samo je upakovana u reciklažni papir.
| Država | Status | Uloga u trouglu |
| Bolivija | Najveće rezerve (Salar de Uyuni) | Državna kontrola, otpor stranim kompanijama. |
| Argentina | Najbrži rast | Liberalniji pristup, magnet za investicije. |
| Čile | Najveći izvoznik | Visokotehnološka eksploatacija, strogi propisi. |
| Glavni kupci | Kina, SAD, EU | Borba za dugoročne ugovore i koncesije. |
| Glavni problem | Potrošnja vode | 2 miliona litara vode za jednu tonu litijuma. |

