Dok se političari godinama svađaju oko zastava, fotelja, entiteta i nadležnosti, najveća stvarna kriza Bosne i Hercegovine odvija se tiho i neumoljivo – u bolnicama, domovima zdravlja, ambulantama i hitnim službama koje ostaju bez ljudi koji ih drže u životu.
Doktori, medicinske sestre, tehničari, laboranti, farmaceuti — svi odlaze. Ne stotinama, već hiljadama godišnje.
To nije samo „odlazak kadra“. To je odlazak sistema, odlazak budućnosti, odlazak mozga koji održavaju zdravlje nacije.
Do 2030., ako se trendovi ne promijene, Bosna i Hercegovina bi mogla imati zdravstveni sistem koji postoji samo na papiru, dok će stvarna funkcionalnost biti na minimumu.
Historijski kontekst: Kako smo došli do ivice?
Nekad kvalitetan, stabilan i solidno organizovan sistem zdravstvene zaštite danas se raspada pod vlastitim teretom. Razlozi su duboki i slojeviti:
- Niske plate (specijalista u FBiH ima oko 1.500–1.700 KM, u Njemačkoj 7–9.000 KM bruto)
- Nedostatak specijalizacija
- Zastarjela oprema i loša infrastruktura
- Loše upravljanje i politizacija
- Neravnomjerna raspodjela kadra (gradovi vs. ruralne sredine)
- Ogromne liste čekanja
Sve ovo zajedno rezultira jednim od najvećih odliva medicinara u Evropi.
Koliko nas napušta: Brojke koje bole
Prema podacima sindikata i komora:
- BiH godišnje napušta 400–600 ljekara
- Odlazi 1.500–2.000 medicinskih sestara i tehničara
- Gotovo svaki diplomirani ljekar podnese zahtjev za potvrdu o dobroj praksi (prvi korak ka odlasku)
Ovo su zvanične brojke. Nezvanične? Još gore.
Prema procjenama stručnjaka, BiH će 2030. imati upola manje medicinara nego 2015. godine.
Hitna služba na rubu pucanja
Prva linija odbrane — hitna pomoć — već sada radi na ivici izdržljivosti.
- Jedna smjena ponekad ima trećinu potrebnog osoblja
- 24-satne smjene postale su norma
- Ljudi rade sa hroničnim stresom i bez odmora
- Ambulantna vozila su stara, a timovi poluprazni
U mnogim manjim mjestima, hitna pomoć funkcioniše samo zahvaljujući penzionerima koji dolaze „pomoći“ jer nema mladih.
Bolnice: Odjelenja koja se gase
Mnoge bolnice u BiH imaju ista izvještavanja:
- Gubitak specijalista
- Zatvaranje odjela (neurologija, pedijatrija, ginekologija)
- Nemogućnost pokrivanja noćnih dežura
- Oslanjanje na penzionere
- Zastarjela oprema koju nema ko koristiti
U nekim bolnicama, pedijatriju vode dva ljekara za cijeli kanton.
Ko najviše odlazi: Mladi, perspektivni, obrazovani
Prosječan profil onih koji odlaze:
- 28–35 godina
- Savršeno znanje engleskog ili njemačkog
- Bez obaveza, spremni na promjene
- Visoko obrazovani, stručni, motivisani
Njih gubimo — najkvalitetniji dio generacije.
Posljedice po pacijente: Šta nas čeka?
Do 2030. godine, ako se trend ne zaustavi, posljedice će biti katastrofalne:
- Još duže liste čekanja (za MR i CT već se čeka mjesecima)
- Nedostupnost osnovne zdravstvene usluge u manjim mjestima
- Porast smrtnosti od bolesti koje su inače izlječive
- Manje vakcinacije, više zaraznih bolesti
- Privatizacija zdravstva kao jedini izlaz
- Stvaranje „dvije BiH“ — one koja može platiti i one koja ne može
Zdravstvo bez ljudi nije zdravstvo — to je scenografija.
Najcrnji scenarij: 2030. kao trenutak istine
Analize pokazuju:
- BiH će imati manje od 50% potrebnih ljekara po glavi stanovnika
- Domovi zdravlja u ruralnim sredinama bit će zatvoreni
- Hitna pomoć će biti na nivou zemalja u razvoju
- Bolnice će preživljavati samo zahvaljujući privatnom sektoru i inostranim donacijama
- Studenti medicine će odmah nakon diplome pakovati kofere
Zdravstvo kakvo danas poznajemo — više neće postojati.
Zašto ljudi stvarno odlaze: Nije samo plata
Ovo je najveća zabluda — da ljudi odlaze samo zbog novca.
Razgovori sa ljekarima otkrivaju potpuno drugačije:
- Nemaju specijalizacije
- Nema edukacija
- Rade sa zastarjelom opremom
- Preopterećeni su birokracijom
- Izloženi su mobingu i političkim pritiscima
- Nema napredovanja
- Nema sistema nagrađivanja
Kada sistem nema vrata — ljudi izlaze kroz prozor.
Šta se može uraditi? Realna rješenja
BiH može preokrenuti trend, ali samo ako preduzme stvarne mjere:
- Plate ljekara moraju porasti drastično (barem +70%)
- Specijalizacije moraju biti dostupne svima
- Uvesti obavezne uslove rada, prije svega sigurnost i opremu
- Zaštititi medicinare od političkog pritiska
- Uvesti digitalizaciju (e-karton, e-recept, e-uputnica)
- Uvesti poreske olakšice za zdravstvene radnike
- Pružiti dodatke za ruralne sredine
Ako se ništa ne uradi — BiH će postati „medicinski pustinjak“.
Zdravstvo je kičma države — bez njega nema države
Zdravstveni sistem BiH je već u fazi kolapsa, ali to kolaps još nije vidljiv svim građanima. Vidljiv je samo onima koji rade u njemu i onima koji pola života provode u čekaonici.
Ako država izgubi medicinare — izgubila je i budućnost.
- je bliže nego što se čini.
