Dok se mediji bave avionima i tenkovima, prava geopolitička partija šaha odvija se na moru. Kina već decenijama gradi strategiju poznatu kao “String of Pearls” (Biserne ogrlice). Cilj? Kontrola nad ključnim tačkama svjetske trgovine putem izgradnje i zakupa luka širom Indijskog okeana i šire.
Strategija “Dugačke sjene”
Kina ne napada teritorije; ona nudi investicije. Kroz inicijativu “Pojas i put”, Peking finansira izgradnju gigantskih luka u državama koje sebi to ne mogu priuštiti.
- Hambantota (Šri Lanka): Kada Šri Lanka nije mogla vratiti dugove, morala je dati luku Kini u zakup na 99 godina. To je klasičan primjer “diplomatije dužničke zamke”.
- Gwadar (Pakistan): Luka koja Kini omogućava direktan izlaz na Arapsko more, zaobilazeći potencijalno opasne tjesnace pod kontrolom SAD-a.
Tjesnac Malaka: Grlo svjetske ekonomije
Skoro 80% kineskog uvoza nafte prolazi kroz uski Malajski prolaz (Malacca Strait). Onaj ko kontroliše ovaj “grlić boce”, kontroliše dotok energije za cijelu Aziju. Kineske “bisere” (luke) treba posmatrati kao baze koje osiguravaju da to grlo niko ne može stegnuti.
Afrika kao novo sidrište
U Djiboutiju, na samom ulazu u Crveno more, Kina je otvorila svoju prvu prekomorsku vojnu bazu, tik pored američke. To je mjesto gdje se spajaju trgovina i vojna moć – ko kontroliše prolaz kod Sueckog kanala, kontroliše protok robe ka Evropi.
Nevidljiva opsada
Ne troši se municija, već se koristi kapital. Dok se Zapad bavi unutrašnjim podjelama, Istok polako, luku po luku, gradi infrastrukturu koja će ih učiniti nezaobilaznim gospodarima globalne logistike. To nije teorija zavjere, to je logistika na steroidima.
| Luka / Lokacija | Država | Značaj |
| Gwadar | Pakistan | Izlaz na topla mora, zaobilaznica za Malaku. |
| Hambantota | Šri Lanka | Strateški centar Indijskog okeana. |
| Djibouti | Djibouti | Kontrola prolaza ka Sueckom kanalu i vojni nadzor. |
| Piraeus | Grčka | Glavna kineska kapija za ulazak robe u Evropu. |
| Darwin | Australija | Kontroverzni zakup luke na sjeveru Australije. |
