Zamisli da te neko pita:
“Šta si radio 17. maja 2008. godine?”
I ti ne razmišljaš.
Ne nagađaš.
Nego odgovoriš:
tačan dan, vrijeme, šta si nosio, šta si jeo, šta se desilo.
Za većinu ljudi — nemoguće.
Za jednog čovjeka — svakodnevica.
Šta je HSAM (hyperthymesia)
Postoji rijetko stanje poznato kao:
Highly Superior Autobiographical Memory (HSAM)
Ljudi sa ovim stanjem:
- pamte skoro svaki dan svog života
- mogu povezati datume sa događajima
- imaju nevjerovatno detaljna sjećanja
Najpoznatiji slučaj
Jedan od najpoznatijih je Jill Price (prva osoba kod koje je stanje dokumentovano).
Ona može:
- reći koji je bio dan u sedmici za skoro svaki datum
- opisati lične događaje iz tog dana
- povezati to sa vijestima koje su se desile
Ali postoji “kvaka”
Ovo nije supermoć.
Ovo je — opterećenje.
Ljudi sa HSAM:
- ne mogu zaboraviti loše stvari
- stalno “proživljavaju” prošlost
- imaju osjećaj mentalnog preopterećenja
Drugim riječima:
pamćenje bez zaborava = nije uvijek blagoslov
Šta nauka kaže
Zanimljivo:
- njihov mozak nije “veći”
- ali ima drugačije obrasce povezivanja
- posebno u dijelovima vezanim za memoriju i emocije
Najjači dio priče
Mi često mislimo:
“da barem imam bolje pamćenje”
Ali ova priča pokazuje nešto drugo:
zaborav je zapravo dio ravnoteže
Zaključak
Možda savršen mozak nije onaj koji pamti sve.
Nego onaj koji zna:
šta treba zapamtiti — a šta pustiti.
