NASA otkrila “kvazimjesec”‘ u blizini Zemlje. Otkud tu i kako ga prije nismo primijetili?

Astronomi su nedavno u blizini Zemlje uočili kvazimjesec – sićušnu svemirsku stijenu koja se, prema novim istraživanjima, vjerovatno skrivala pored naše planete, nevidljiva teleskopima, oko 60 godina. Novootkriveni nebeski objekat, nazvan 2025 PN7, spada u vrstu asteroida u blizini Zemlje koji kruže oko Sunca, ali ostaju zaglavljeni u blizini gravitacionog uticaja naše planete. Poput Zemlje, 2025 PN7 završava orbitu oko Sunca za tačno jednu godinu.

Ova zagonetka odmah postavlja fundamentalno pitanje: Kako je tako dugo, usred našeg kosmičkog dvorišta, mogao neprimijećen orbitirati objekat koji je na naslovnoj strani našeg postojanja?

Misterija nevidljivosti: Mali i izdajnički

Kvazimjeseci se razlikuju od privremenih “minimjeseca” koji samo povremeno uđu u Zemljinu orbitu (poput 2024 PT5). Objekat 2025 PN7 je jedan od rijetkih poznatih kvazimjeseca u našoj blizini i pridružuje se elitnom društvu, uključujući Kamoʻoalewa, za kojeg se također sumnja da je drevni fragment izbačen s našeg primarnog Mjeseca.

Zašto ga nismo vidjeli?

Iako se kvazmjesec pri najbližem prolazu primiče na samo 299.337 kilometara od nas (dalje od prosječne udaljenosti Mjeseca), uspio je izbjeći radarsku detekciju iz jednog ključnog razloga: malen je i blijed.

“Mogao je biti detektovan samo teleskopima kada se približi našoj planeti, kao što se desilo ovog ljeta,” objasnio je Carlos de la Fuente Marcos, istraživač s Complutense University of Madrid. “Njegovi prozori vidljivosti su rijetki i daleki. To je objekat koji je izazov.”

Putanje i gravitaciona zamka

Objekat 2025 PN7 trenutno je najmanji poznati kvazimjesec koji kruži u blizini Zemlje. Njegovo ponašanje je kompleksno i mistično. Tokom vremena, 2025 PN7 se prebacuje između dvije faze:

  1. Bliža, kružnija, “zemaljska” orbita.
  2. Orbita u obliku potkovice (slično Kamoʻoalewa-i). Tokom te faze, stijena se može udaljiti nevjerovatnih 297 miliona kilometara od Zemlje.

Očekuje se da će kvazimjesec ostati u svojoj trenutnoj, bliskoj orbiti još oko 60 godina, prije nego što ga gravitaciono povlačenje Sunca ponovo vrati u orbitu potkovice.

Šta bi moglo biti na kvazimjesecu?

Pitanja o sastavu ove svemirske stijene ostaju bez odgovora.

  1. Gorki plod svemirske drame: Da li je 2025 PN7, poput Kamoʻoalewe, zaista komadić našeg Mjeseca koji je izbačen uslijed drevnog, kataklizmičnog udara, putovao kroz asteroidni pojas, a zatim se vratio da nas prati? De la Fuente Marcos vjeruje da je objekat došao iz Arjuna asteroidnog pojasa (koji kruži oko Sunca slično Zemlji), sugerišući da materijal izbačen tokom lunarnih udara doprinosi ovom pojasu.
  2. Tajna sastojaka: Dr. Teddy Kareta, koji je proučavao kvazimjesece, napominje da je, na osnovu oskudnih podataka, objekat “gotovo sigurno stjenoviti i prirodni objekat“. Ipak, poslao je upozorenje: “Ponekad stari sateliti i raketni otpad završe u ovim vrlo bliskim orbitama, ali obično možemo razlikovati ‘prirodne’ od ‘vještačkih’ (npr. satelitskih) po tome kako se njihove orbite razvijaju.” U slučaju 2025 PN7, misterija ostaje.

Pronalazak i proučavanje kvazimjeseca može otkriti više o našem “kosmičkom komšiluku”. Ti asteroidi su relativno laki za pristup za bespilotne misije i mogu se koristiti za testiranje tehnologija planetarnog istraživanja uz relativno skromna ulaganja.

Ipak, zagonetka ne jenjava: Je li ovaj nevidljivi pratilac, koji se vratio nakon pola vijeka šutnje, tihi svjedok naše kosmičke prošlosti, ili je to samo slučajnost gravitacionog plesa koja nas podsjeća da Univerzum uvijek ima još iznenađenja u rukavu?