Pažnja se možda proteklih mjeseci usmjerila na misterioznu kometu 3I/ATLAS, za koju NASA smatra da je asteroid, ali jedan naučnik sa Harvarda misli da bi mogla biti vanzemaljska sonda. Nadam se, međutim, da niste zaboravili na Bennua.
Ovaj asteroid, širok 500 metara, nekada se smatrao najopasnijim svoje vrste, s obzirom na šansu od 1 prema 2.700 da udari u Zemlju između 2175. i 2199. godine.
Još 2016. godine, američka svemirska agencija lansirala je svoju misiju OSIRIS-REx i četiri godine kasnije, 2020. godine, prikupila uzorke sa ove svemirske stijene u obliku čigre. Uzorci sa Bennua, starog 4,5 milijardi godina, sletjeli su u Utah 2023. godine i naučnici od tada marljivo rade na njihovoj analizi.
Ispostavilo se da nam stijena daje naznake o tome kako je rani Sunčev sistem možda nastao. Također ukazuje na mogućnost života u univerzumima izvan našeg, navodi NASA, piše Unilad.
Koji su rani znakovi života na Bennuu?
Otkriveno je da Bennu sadrži glukozu, šećer sa šest atoma ugljika i rani gradivni blok života. Ovo otkriće bilo je prvo takve vrste u vanzemaljskom materijalu.
Najnovije otkriće znači da asteroid ima sve komponente potrebne za formiranje RNK (ribonukleinske kiseline), vitalne molekule prisutne u svim živim ćelijama koja djeluje kao glasnik za DNK. Ove komponente uključuju šećer sa pet atoma ugljika nazvan riboza, kao i aminokiseline, nukleobaze, karboksilne kiseline i fosfate.
Ovo pokazuje da su mnogi gradivni blokovi života bili rasprostranjeni u ranom Sunčevom sistemu, objašnjava NASA.
Zanimljivo je da šećer u DNK nazvan deoksiriboza nije pronađen, dok riboza jeste, što sugeriše da je riboza možda bila češća od deoksiriboze u okruženjima ranog Sunčevog sistema.
Šta ovo znači za početak života na Zemlji?
Ovo podržava hipotezu svijeta RNK, prema kojoj je RNK vjerovatno bila prva glavna genetska i katalitička molekula prije DNK i proteina.
Prisustvo glukoze implicira da je važan izvor energije za život na Zemlji već bio prisutan u materijalima ranog Sunčevog sistema i da su ga na ranu Zemlju mogli donijeti meteoriti. Ovo je poznato i kao hipoteza panspermije.
Naučnik NASA-e i suistraživač na projektu OSIRIS-REx, Daniel Glavin, rekao je o ovom proboju: „Postajem mnogo optimističniji da bismo mogli pronaći život izvan Zemlje, čak i u našem vlastitom Sunčevom sistemu.“
Dodao je da, uprkos tome što su u uzorku sa Bennua pronađeni svi hemijski gradivni blokovi za stvaranje proteina i nukleinskih kiselina, još uvijek nismo pronašli dokaze o samom životu na Bennuu.
„Mislim da će ovo otvoriti mnoga nova područja istraživanja za ljude koji će pokušati shvatiti zašto ovi gradivni blokovi nisu napredovali u nešto složenije unutar ovog ogromnog matičnog tijela asteroida,“ dodao je Glavin.
Dakle, asteroidi i meteoriti su možda zasijali ranu Zemlju, a moguće i druge svjetove, svim sastojcima potrebnim za početak života.
