Bosna i Hercegovina se nalazi u jednoj od najranjivijih klimatskih zona Evrope — na granici Mediterana i Balkanskog kontinentalnog pojasa. Ova činjenica nije nova, ali posljednjih deset godina postala je brutalno vidljiva: ekstremne suše, razorne poplave, požari, grad veličine teniske loptice, nestanci vode i rekordne temperature koje su probile sve historijske vrijednosti.
Klimatske promjene više nisu „prijetnja“. One su realnost, svakodnevica, vijest, ali i budućnost koja će oblikovati ekonomiju, poljoprivredu, zdravlje i sigurnost ljudi u BiH do 2050. godine.
Suočavamo se s dvostrukim teretom: globalne klimatske promjene i vlastitom neorganizovanošću.
Zašto je BiH posebno ranjiva
Naučna analiza (UNDP, IPCC, Evropska agencija za okoliš) jasno pokazuje da je BiH u „crvenoj zoni“ iz nekoliko ključnih razloga:
- geografski položaj (područje gdje su klimatske anomalije sve češće)
- slaba infrastruktura
- neuređen vodni sistem i kanalizacija
- zastarjela energetika
- visoka ovisnost o uglju
- nepostojanje ozbiljne klimatske politike
- nedostatak adaptacionih mjera
Kada sve to saberemo, rezultat je brutalno jednostavan:
Bosna i Hercegovina je jedna od pet najranjivijih zemalja jugoistočne Evrope.
Ekstremne vremenske pojave: Požari, poplave, grad — sve češći i opasniji
U posljednjih deset godina BiH je doživjela niz katastrofa koje su ranije bile „jednom u 100 godina“, a sada su postale „svakih 2–4 godine“.
Poplave 2014. godine
Najveća prirodna katastrofa u historiji BiH — šteta preko dvije milijarde eura.
I najgore: sve analize pokazuju da takve poplave više nisu izuzetak već obrazac.
Suše
Poljoprivrednici gube i po 50% prinosa kukuruza i voća. U Hercegovini nestaje vode u nekim selima tokom ljeta.
Požari
Sezone požara traju duže, a broj intervencija se povećao za 200–300%.
Grad
Postaje ekstreman, razoran, sve češći, i često uništava kompletne zasade u minutama.
Ovo nisu pojedinačni incidenti — ovo je slika budućnosti.
Utjecaj na poljoprivredu: Prinosi padaju, cijene rastu
Bosna i Hercegovina nije industrijski gigant — hrana i poljoprivreda su ključ ekonomije.
Klimatske promjene direktno pogađaju:
- voće (posebno jabuke, šljivu, breskve)
- pšenicu
- kukuruz
- vinovu lozu
- vodene resurse
Već sada imamo:
- ranija cvjetanja
- kasne mrazeve
- suše
- bolesti biljaka
- pad kvaliteta zemljišta
Hrana će biti skuplja, a BiH će postajati sve ovisnija o uvozu.
Voda: Najveći resurs i najveći rizik
BiH je jedna od najbogatijih zemalja u regionu po pitanju pitke vode. Ali paradoksalno, upravo voda bi mogla postati najveći sigurnosni problem.
Zašto?
- vodovodi pucaju, gubimo 50–60% vode na mreži
- zagađenje rijeka raste
- termoelektrane bacaju otpad u vodotokove
- ilegalne deponije završavaju u zemlji i podzemnim vodama
- klimatske promjene smanjuju podzemne rezerve
Već sada se u Hercegovini bilježe alarmantni padovi nivoa izvora.
Do 2050., prema predviđanjima klimatskih modela, jug BiH će se suočiti sa stalnom ljetnom nestašicom vode.
Energija: Ugalj kao okov
I dok Evropa ide u smjeru čistih tehnologija i obnovljivih izvora, BiH se i dalje oslanja na:
- ugalj
- dotrajale termoelektrane
- zastarjele elektroenergetske mreže
To ima tri posljedice:
- BiH postaje izolovana u energetskom razvoju
- Zagađenje zraka raste (Lukavac, Tuzla i Zenica među najzagađenijim u Evropi)
- EU će uvesti poreze na ugalj koji će pogoditi izvoz
U isto vrijeme, potencijal za solarne i hidro projekte je ogroman — ali se ne koristi ozbiljno.
Zdravlje ljudi: Tiha, opasna posljedica
Klimatske promjene nose zdravstvene rizike:
- toplinski udari (posebno za starije)
- povećanje respiratornih bolesti
- širenje insekata (krpelji, komarci, nove bolesti)
- zagađenje zraka
- pad kvaliteta vode
- povećanje alergija
U Sarajevu i Tuzli zagađenje zraka u zimskim mjesecima doseže nivoe koji bi u nekim državama pokrenuli vanredno stanje.
Ekonomija: Gubici će biti ogromni
UNDP procjenjuje da će BiH do 2050. izgubiti više od 20 milijardi KM zbog klimatskih promjena ako se ništa ne promijeni.
Pogođeni sektori:
- poljoprivreda
- energetika
- turizam
- šumarstvo
- zdravstvo
- infrastruktura
Turizam u Mostaru i Neumu već trpi zbog ljetnih vrućina koje prelaze 40°C.
Može li se BiH prilagoditi?
Da, možemo — ali samo uz ozbiljne, sistemske, koordinisane mjere.
Potrebno je:
- investirati u obnovljive izvore energije
- modernizirati vodovodnu mrežu
- unaprijediti sisteme za poplave i požare
- educirati građane
- donijeti stvarne klimatske strategije (ne samo papire)
- modernizirati poljoprivredu
- štititi rijeke i šume
Naravno, ovo zahtijeva novac, ali EU fonovi za ovo postoje — samo ih treba koristiti.
Klimatske promjene su najveći izazov BiH u 21. stoljeću
BiH će preživjeti političke krize, tenzije, izbore i ustavne blokade.
Ali klimatske promjene ne čekaju.
One djeluju neumorno, svaki dan, svaki mjesec, svaku godinu.
Do 2050. Bosna i Hercegovina će biti drugačija zemlja — toplija, sušnija, ekonomski ranjivija i prirodno nestabilnija.
Ali još ima vremena da se izbjegne najgori scenarij — ako se djeluje odmah, ozbiljno i dugoročno.
Klimatska borba nije luksuz.
To je pitanje opstanka.
