Rat protiv Irana ulazi u treću sedmicu, a prvi ozbiljni politički lomovi već se pojavljuju među zapadnim saveznicima.
Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je na početku sukoba bio jedan od evropskih lidera najbližih američkoj poziciji, sada sve otvorenije izražava sumnje u strategiju Washingtona.
Promjena tona dolazi u trenutku kada ekonomske i sigurnosne posljedice rata počinju pogađati Evropu — a posebno Njemačku, najveću ekonomiju Evropske unije.
Od podrške do zabrinutosti
Kada je rat počeo, Merz je tokom posjete Washingtonu pokazao jasnu političku bliskost s američkim predsjednikom Donald Trump.
U Ovalnom uredu kancelar je podržao američke ciljeve u sukobu i naglasio da je Berlin “na istoj strani” sa Washingtonom.
Ali nekoliko sedmica kasnije situacija izgleda znatno drugačije.
Tokom posjete Norveškoj Merz je prvi put javno upozorio na ozbiljne posljedice rata.
“Ovaj rat otvara velika sigurnosna pitanja. Ima ogroman utjecaj na naše troškove energije i mogao bi pokrenuti migracione talase velikih razmjera.”
Takva izjava predstavlja jasan zaokret u odnosu na njegov raniji optimističniji ton.
Ekonomski udar za Evropu
Jedan od glavnih razloga promjene stava je ekonomija.
Njemačka industrija već duže vrijeme prolazi kroz težak period, a rast cijena energije mogao bi dodatno pogoršati situaciju.
Za zemlju čija ekonomija u velikoj mjeri zavisi od industrijske proizvodnje, svako novo poskupljenje energenata ima direktne posljedice.
U Berlinu postoji realan strah da bi rat u Perzijskom zaljevu mogao dodatno destabilizirati globalno tržište energije.
Strah od nove migrantske krize
Merz je također upozorio na još jednu potencijalnu posljedicu rata — migracije.
Ako se sukob proširi ili destabilizira širu regiju Bliskog istoka, Evropa bi se mogla suočiti s novim talasom izbjeglica.
To je posebno osjetljivo pitanje za Njemačku, gdje se politički pritisak povećava zbog jačanja krajnje desničarske stranke Alternative für Deutschland.
Nova migrantska kriza mogla bi dodatno destabilizirati njemačku političku scenu.
Rat koji pomaže Rusiji?
Merz je kritizirao i odluku Washingtona da ublaži neke sankcije na rusku naftu kako bi se stabilizirale globalne cijene energije.
Prema njegovom mišljenju, takva politika može imati opasan efekat.
“Želimo osigurati da Rusija ne iskoristi rat u Iranu kako bi oslabila Ukrajinu.”
Drugim riječima, rat na Bliskom istoku mogao bi indirektno pomoći Moskvi u njenom sukobu s Ukrajinom.
Bez jasne strategije izlaska
Najveća zabrinutost u Berlinu odnosi se na pitanje koje sve češće postavljaju evropski lideri:
kako ovaj rat završava?
Merz je otvoreno izrazio sumnju da Washington i Tel Aviv imaju jasan plan za okončanje sukoba.
“Nemamo nikakav interes za beskonačan rat.”
Takva poruka dolazi u trenutku kada dio evropskih vlada već otvoreno kritikuje američko-izraelske vojne operacije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i španski premijer Pedro Sánchez ranije su upozorili da su napadi na Iran u suprotnosti s međunarodnim pravom.
Pukotine u zapadnom jedinstvu
Promjena tona u Berlinu pokazuje da zapadno jedinstvo oko rata protiv Irana nije ni približno čvrsto kao što se činilo na početku sukoba.
Dok Washington i Tel Aviv nastavljaju vojnu operaciju, evropske vlade sve više razmišljaju o ekonomskim i političkim posljedicama.
A to znači da bi se u narednim sedmicama moglo pojaviti još više pukotina unutar zapadnog savezništva.
Ratovi često počinju brzo.
Ali politička pitanja o tome kako ih završiti obično dolaze tek kasnije.
I upravo ta pitanja sada sve glasnije odzvanjaju u evropskim prijestolnicama.
