Operacija “Cijena života”: Kako su Bingo, Konzum i društvo postali supersile, a građani njihovi robovi

U Bosni i Hercegovini postoji sektor koji nijedan politički akter, nijedan ministar i nijedna institucija ne može ignorisati — prehrambeni maloprodajni lanci. Ako postoji jedna industrija koja u potpunosti kontroliše svakodnevni život građana, ali i stabilnost tržišta, onda je to upravo sektor trgovine hranom. Bingo, Konzum, Belamionix i ostali veliki trgovci postali su ne samo centri distribucije, nego ekonomske supersile koje oblikuju potrošačke navike, utiču na dobavljače, određuju cijene i posjeduju moć kakvu je do prije 10 godina bilo teško zamisliti.

Ovo nije klasična ekonomska priča. Ovo je priča o tome ko zapravo drži tržište na dlanu — i kako.

Tržište koje je eksplodiralo u tišini

Dok su se politički akteri u BiH bavili dnevnim krizama i beskrajnim pregovorima, jedan sektor je rastao gotovo neprimjetno. Trgovinski giganti širili su prodajne mreže, otvarali distribucijske centre, kupovali zemljišta, gradili megamarkete i preuzimali manje konkurente.
U BiH nema velikih tehnoloških kompanija, nema industrijskih divova, nema automobilskih fabrika. Ali ima nešto drugo — najveće trgovačke mreže u regionu po gustoći prodavnica i njihovoj moći utjecaja.

Razlozi su jednostavni:

  • mala kupovna moć građana
  • ovisnost o uvozu
  • fragmentirano tržište
  • odsustvo domaćih velikih proizvođača
  • navika potrošača da kupuju “na akciji”

U takvom okruženju, oni koji kontrolišu police — kontrolišu ekonomiju.

Bingo — gigant rođen u Tuzli

Najveća domaća kompanija u BiH danas nije industrijski pogon, banka ili IT firma — nego maloprodajni lanac.
Bingo je izrastao u simbol domaćeg ekonomskog uspjeha i najbrže rastućeg trgovca na Balkanu.

Njihova snaga leži u nekoliko ključnih stvari:

  • ogromna mreža prodajnih objekata u svim većim i srednjim gradovima
  • vlastite pekare, proizvodni pogoni, farme, sušionice mesa, hladnjače
  • domaći lanac nabavke koji spaja proizvođače s potrošačima
  • agresivna ekspanzija nakon propasti Agrokora
  • preuzimanje nekadašnjih Konzum objekata i njihova reorganizacija

Bingo je postao nešto više od trgovca — postao je ekonomski sistem koji zapošljava više od 8.000 ljudi i indirektno utiče na hiljade poljoprivrednika i dobavljača.

Njegova moć?
Procjenjuje se da kontroliše više od 30% tržišta maloprodaje hrane u BiH.
To je nivo utjecaja koji u drugim državama imaju samo giganti poput Lidla ili Carrefoura.

Konzum — pad imperije i borba za opstanak

Konzum je nekada bio najdominantniji lanac u BiH — dio Agrokor imperije Ivice Todorića. Svojim ulaskom promijenio je potrošačke navike, uveo nove standarde i osvojio tržište kvalitetom ponude i brendom koji je bio sinonim za modernu trgovinu.

Međutim, nakon sloma Agrokora 2017. godine, Konzum je pretrpio ogroman udarac. Dio objekata preuzeo je Bingo, a dio je zatvoren.
Ali — ono što je malo ko očekivao jeste činjenica da se Konzum uspio stabilizovati. Pod novom vlasničkom strukturom i uz podršku Fortenova grupe, Konzum i dalje ostaje jedan od važnijih igrača.

Njegova moć više nije kao prije, ali i dalje posjeduje:

  • snažan brend
  • prodavnice u strateškim lokacijama
  • stabilnu kupovnu bazu
  • iskustvo u nabavnim lancima i logistici

U poređenju s periodom prije deset godina, Konzum više nije “vladar tržišta”, ali je i dalje važan pol u igri moći.

Belamionix — dvostruki igrač iz Brčkog

Belamionix je tiho i bez velike pompe izrastao u trećeg velikog igrača.
Njegov rast je fascinantan:
od lokalne kompanije iz Brčkog do lanca koji se prostire širom BiH, sa objektima koji se kreću od marketa do hipermarketa i shopping centara.

Njihova najveća prednost:

  • kombinacija trgovine i vlastite proizvodnje
    Belamionix posjeduje vlastitu pekaru, proizvodne pogone, distribuciju i direktne uvozne kanale.
    Drugim riječima — mnogo su manje ovisni o posrednicima nego klasični trgovački lanci.

Belamionix možda nema širinu kao Bingo, niti brend kao Konzum, ali ima tržišnu stabilnost i bazu kupaca koja stalno raste.

Ko zaista drži tržište?

Tri najveća lanca – Bingo, Konzum i Belamionix – kontrolišu više od polovine tržišta hrane u BiH.
Ali njihova moć ne dolazi samo iz prodavnica — nego iz kontrole:

  • nabavnih lanaca
  • uvoza
  • logističkih centara
  • akcijskih cijena
  • odnosa s dobavljačima
  • marketinga i promocija
  • politike formiranja cijena
  • policijskog prostora (skupljeg od zlata)

Male prodavnice jednostavno ne mogu konkurisati.
Nije riječ samo o cijenama — riječ je o sistemu koji je postao prevelik da bi imao realne takmace.

Politička dimenzija — najtiši savez države i trgovaca

Iako se rijetko govori o tome, prehrambeni lanci imaju ogromnu političku moć. U državi bez snažnih industrijskih sektora, oni su ključni održivači ekonomije.
Što znači:

  • zapošljavaju desetine hiljada ljudi
  • pune budžet porezima
  • održavaju finansijski tok
  • utiču na socijalnu stabilnost
  • imaju konstantan kontakt s potrošačima

Političari to dobro znaju.
Zato se trgovinski giganti tretiraju kao stubovi društvene sigurnosti — čak i kada cijene proizvoda izazivaju revoltirane komentare i javni pritisak.
U neformalnom smislu, oni su jedan od najutjecajnijih lobija u državi.

Koliko moći imaju nad građanima?

Ako postoji sektor koji direktno određuje kvalitet života u BiH, to su prehrambeni lanci.

Zašto?

Zato što građanin BiH, sa prosječnom platom od oko 1.300 KM, više od 40% primanja troši na hranu.
U razvijenim državama Evrope taj procenat je 10–15%.

To znači da lanci poput Binga, Konzuma i Belamionixa posjeduju:

  • socijalnu moć
  • psihološku moć
  • finansijsku moć
  • političku moć

Ljudi oblikuju svoje dane oko akcija, popusta i kataloga.
Kupovina postaje potraga za preživljavanjem, a ne zadovoljstvom.

U zemlji u kojoj je hrana najskuplja u odnosu na plate u regionu, oni koji određuju cijene — određuju i standard života.

Umjesto industrije — trgovina kao kičma sistema

Ne stvaramo automobile, ne proizvodimo elektroniku, ne izvozimo tehnologiju.
BiH nema modernu industriju u mjeri koja bi mogla povući ekonomiju naprijed.

Imamo trgovinu.
Trgovinu kao kičmu sistema.
Trgovinu kao jedini sektor koji funkcioniše poput multinacionalne korporacije.

To je realnost.
I upravo zato veliki prehrambeni lanci imaju moć koju niko drugi nema.

Šta nas čeka u budućnosti?

Ako se nastavi dosadašnji trend, tržište će se dodatno konsolidovati.
Moguće je:

  • jačanje Binga kao apsolutnog lidera
  • stabilizacija Konzuma u urbanim zonama
  • širenje Belamionixa kroz srednje gradove
  • ulazak međunarodnih lanaca (npr. Lidl) koji bi promijenio cijelu igru
  • daljnje smanjenje malih privrednika
  • još veća ovisnost građana o akcijama i katalozima

Operacija “Cijena života” neće završiti uskoro.
Jer oni koji određuju cijenu ulja, brašna, mesa i povrća — određuju i kvalitet života.

U današnjoj BiH, hrana je valuta, a oni koji je prodaju — drže najveći dio ekonomskog sistema.