Nakon što je hotel Vilina vlas iz Višegrada predstavljen kao dio turističke ponude na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, u javnom prostoru ponovo su se otvorila pitanja odnosa prema mjestima ratnih zločina i kulturi sjećanja u regionu.
Riječ je o objektu čija je ratna prošlost dokumentovana u presudama i svjedočenjima preživjelih, zbog čega njegovo predstavljanje isključivo kao turističke destinacije izaziva snažne reakcije organizacija koje se bave tranzicijskom pravdom i pravima žrtava.
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) objavilo je tim povodom saopštenje koje prenosimo u cijelosti:
“Promocija hotela Vilina vlas iz Višegrada na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu predstavlja sramotan čin i uvredu svima koji drže do ličnog dostojanstva i osnovnog poštovanja prema žrtvama ratnih zločina.
Tokom 1992. godine u hotelu Vilina vlas žene su bile zatočene i silovane. O tome postoje svjedočenja preživjelih, izvještaji međunarodnih tijela i sudski postupci. Pred Sudom Bosne i Hercegovine pravosnažno je osuđen Željko Lelek za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Višegrada, uključujući i silovanje žene u hotelu Vilina vlas.
U ratu u Bosni i Hercegovini žene su silovane u hotelima, školama i drugim javnim objektima širom zemlje. Vilina vlas je jedno od mjesta koje je postalo simbol takvog nasilja.
Prema javno dostupnim izvorima i svjedočenjima, pripadnici različitih paravojnih formacija dovodili su zatočene djevojke i žene u hotel i učestvovali u njihovom zlostavljanju, među njima i pripadnici formacije poznate kao “Bijeli orlovi”. U javnosti je poznato da je osnivač i komandant te formacije Dragoslav Bokan, koji danas obavlja funkciju predsjednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta u Beogradu.
U javni prostor vraćaju se simboli iz Drugog svjetskog rata i ratnih devedesetih. Na koncertima Marka Perkovića Thompsona u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uzvikuje se ustaški pozdrav. Posebno zabrinjava što te koncerte pohode ministri Vlade Republike Hrvatske. Među prisutnima, u Širokom Brijegu, je bio i sudija Suda Bosne i Hercegovine Marin Vukoja.
U takvoj atmosferi reklamirati Vilinu vlas u Beogradu kao turističku destinaciju znači učestvovati u poricanju i prekrivanju zločina. Turistička promocija ne može izbrisati ono što se dogodilo, niti može zamijeniti istinu i odgovornost.
Društvo koje mjesta stradanja pretvara u turističke sadržaje bez jasnog priznanja zločina pristaje da nasilje nad ženama bude potisnuto i zaboravljeno.
REKOM mreža pomirenja javno se suprotstavlja takvom poricanju i prekrivanja zločina”.
