Svaki put kada se u Bosni i Hercegovini spomene ideja trećeg entiteta, javnost reaguje gotovo identično.
Jedni tvrde da je riječ o legitimnom zahtjevu hrvatskog naroda.
Drugi smatraju da je to samo novi korak prema dodatnim podjelama zemlje.
Ovih dana tema je ponovo dospjela u fokus nakon što je hrvatski Domovinski pokret objavio deklaraciju u kojoj poziva na uspostavu nove federalne jedinice u Bosni i Hercegovini.
Hrvatski premijer Andrej Plenković odmah se ogradio od inicijative, poručivši da o njoj nije bio unaprijed obaviješten te da je riječ o političkom potezu usmjerenom na privlačenje pažnje.
Ideja koja traje decenijama
Priča o trećem entitetu nije nova.
Ona se pojavljuje još od završetka rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Suština zahtjeva je jednostavna:
Dio hrvatskih političkih stranaka smatra da Hrvati, kao konstitutivan narod, nemaju dovoljno političke autonomije unutar postojećeg sistema Federacije BiH.
Zbog toga zagovaraju stvaranje posebne federalne jedinice sa hrvatskom većinom.
Međutim, protivnici takve ideje upozoravaju da bi to otvorilo vrata novim teritorijalnim podjelama i dodatno oslabilo državu.
Zašto je tema toliko osjetljiva?
Zato što Bosna i Hercegovina već danas ima jednu od najsloženijih političkih struktura na svijetu.
Država je podijeljena na:
- Federaciju BiH
- Republiku Srpsku
- Brčko Distrikt
Unutar Federacije postoji još deset kantona.
Za mnoge građane pitanje nije kako stvoriti još jedan nivo vlasti.
Nego kako pojednostaviti postojeći sistem koji već sada troši ogromne količine novca i energije.
Kritičari vide opasnu logiku
Protivnici trećeg entiteta često postavljaju jedno pitanje:
Ako je rješenje za svaki politički problem nova teritorijalna podjela, gdje je kraj?
Danas treći entitet.
Sutra četvrti?
Prekosutra nova razgraničenja?
Mnogi upozoravaju da je upravo takva logika devedesetih godina dovela do sukoba čije posljedice Bosna i Hercegovina osjeća i danas.
Dodik i Čović – politički saveznici ili partneri iz interesa?
Posljednjih godina posebno se često spominje politička saradnja između Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Iako dolaze iz različitih političkih tradicija i predstavljaju različite narode, njihovi stavovi o decentralizaciji Bosne i Hercegovine često se preklapaju.
Zbog toga dio javnosti smatra da priče o trećem entitetu i dodatnim podjelama objektivno jačaju pozicije političkih elita koje svoju moć grade upravo na etničkim podjelama.
A šta žele obični ljudi?
Dok političari raspravljaju o entitetima, granicama i ustavnim reformama, većina građana suočava se sa sasvim drugačijim problemima:
- odlaskom mladih
- niskim platama
- skupim životom
- korupcijom
- lošim zdravstvom
Zbog toga nije mali broj onih koji smatraju da je priča o trećem entitetu politička tema koja koristi strankama, ali ne rješava svakodnevne probleme građana.
Bosna i Hercegovina između prošlosti i budućnosti
Tri decenije nakon rata Bosna i Hercegovina i dalje traži model koji će osigurati jednakost svih naroda i građana.
Pitanje je samo kojim putem.
Kroz nove podjele?
Ili kroz jačanje institucija koje će biti jednako dostupne svima?
To je rasprava koja traje godinama.
Ali jedno je sigurno.
Svaka nova linija povučena po karti Bosne i Hercegovine mnogo lakše se nacrta nego što se kasnije izbriše.
Zato rasprava o trećem entitetu nije samo političko pitanje.
To je pitanje kakvu Bosnu i Hercegovinu želimo ostaviti generacijama koje dolaze.
