Sigurno ste čuli za najvećeg grčkog junaka, Herakla, kojeg su Rimljani nazivali Herkulom. No, jeste li čuli šapat mora o njegovom povratku? U blizini malenog grčkog otoka Antikitere, 2022. godine, pronađena je njegova mramorna glava, otkriće koje je izazvalo iskonsko uzbuđenje među arheolozima. Iako su je prekrivale debele naslage morskog sedimenta, stručnjaci su odmah prepoznali karakteristične crte drevnog junaka.
Ova glava priča priču o gigantima: dvostruko je veća od prosječne ljudske glave, a krasi je kratka kovrčava kosa i duga brada – neupitne odlike junaka klasične starine. Analiza skoro sigurno ukazuje da glava pripada skulpturi bez glave, pronađenoj još 1900. godine, koja se danas čuva u Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni. Nakon više od stoljeća odvajanja, maska mita vraća se tijelu.
Zajednička sudbina
Ono što ovu priču čini zagonetnom jest lokacija. Heraklova glava pronađena je na istom mjestu gdje su spužvari početkom 20. vijeka otkrili Antikiterski stroj. Taj složeni mehanizam iz 1. vijeka prije nove ere, često nazivan “kompjuterom antičkog doba”, ostaje najveća tehnološka misterija starine.
Pretpostavlja se da je trgovački brod, koji je nosio stroj – simbol neprevaziđene nauke – ujedno prevozio i skulpturu Herakla – simbol mitske snage. Brod je potonuo u južnom Egeju između 80. i 50. godine prije nove ere, noseći u svojim dubinama i umjetnost i zaboravljenu tehnologiju. Da li je drevni svijet poslao poruku o vječnoj vezi između mita i mehanike?
Šapat posade iz dubine
Tokom novijih istraživanja, u blizini glave pronađena su i dva ljudska zuba. Ovi sićušni tragovi iz mračne prošlosti nose obećanje istine. Forenzičke analize trebale bi otkriti spol, dob i geografsko porijeklo osobe kojoj su pripadali. To bi konačno moglo rasvijetliti ko je zaista bio na tom prokletom brodu: da li se radilo o članu posade, trgovcu ili nekom tajanstvenom putniku koji je prevozio ovo dragocjeno blago.
Osim toga, otkriveno je oko 300 novih artefakata. Među njima su deseci mramornih fragmenata i dijelovi trupa broda, sugerirajući razmjere katastrofe. Postoje čak i naznake da se u blizini nalazi još jedna drevna olupina, što bi moglo otvoriti potpuno novo, neispisano poglavlje istraživanja Mediterana.
Oživjeli otok i izgubljeni teret
Ovi nalazi nedvosmisleno ukazuju da su Antikiterski stroj i Heraklova skulptura bili smješteni u istom dijelu broda, kao dio dragocjenog tereta namijenjenog Rimu. Olupina s koje potječu ovi nalazi ubraja se u najvrjednije podvodne pronalaske na svijetu i danas je predmetom detaljnog 3D modeliranja.
Zahvaljujući olupini, ovaj maleni otok s tek tridesetak stanovnika doživio je renesansu. Antikitera je postala odredište brojnih znatiželjnika i ljubitelja starina, privučenih pričom o izgubljenom drevnom svijetu, gdje su mit i najnaprednija nauka potonuli zajedno, čekajući stoljećima da njihove tajne ponovno izađu na svjetlo. Heraklova glava nije samo komad mramora; ona je ključ koji otključava enigmatičnu hroniku jedne davne morske tragedije.
