Ako je Originalna Serija (TOS) bila vatra i instinkt, onda je Star Trek: The Next Generation (TNG), emitovana od 1987. do 1994. godine, bila intelekt i duša. Serija je preuzela baklju od Kirka i njegove posade i prenijela nas u 24. stoljeće – u doba trijumfa utopije, gdje su siromaštvo i predrasude na Zemlji konačno prevaziđeni, a Federacija se posvetila najčišćem obliku istraživanja, diplomatije i etike. TNG nije bio samo TV šou; to je bio filozofski traktat, sedmični podsjetnik na to kakvo bi čovječanstvo moglo biti.
Centralno mjesto u ovom grandioznom narativu zauzeo je kapetan Jean-Luc Picard i njegova nevjerovatno kompleksna i odana posada na brodu Enterprise NCC-1701-D.
Jean-Luc Picard
Kapetan Jean-Luc Picard (glumac: Patrick Stewart) bio je potpuni kontrast Jamesu T. Kirku. Picard nije rješavao probleme tučnjavom ili improvizacijom; on ih je rješavao diplomatijom, erudicijom i etičkim rezonovanjem.
- Liderstvo: Picard je bio lider-filozof. Njegova ključna snaga bila je u sposobnosti da sasluša, analizira i donese odluku koja nije samo najefikasnija, već i moralno najispravnija. Njegova čuvena gesta ispravljanja tunike prije no što krene u akciju (ili pregovore) simbolizirala je ozbiljnost i poštovanje prema pravilima i diplomatskom protokolu.
- Glas Mudrosti: Gledajući Picarda, publika je vidjela ideal: čovjeka koji je čitao Shakespearea i klasičnu literaturu, koji je volio arheologiju i koji je neprestano vagao moralnu težinu Prve Direktive (zabrane miješanja). Njegov glas je bio moralni kompas Federacije.
Njegovo najemotivnije iskustvo bilo je asimilacija u Borg kolektiv (kao Locutus), događaj koji je ostavio trajne psihološke ožiljke. Ta trauma je humanizirala Picarda, pokazujući da i najveći heroji imaju svoje lomove, ali da je ljudski duh otporan.
Data: Traganje za dušom i prihvaćanjem
Jedan od najdubljih i najemotivnijih narativa u seriji pripada Commanderu Dati (glumac: Brent Spiner), androidu izuzetne inteligencije i snage, koji je dio Zvjezdane flote. Datina priča je vječna ljudska potraga za dušom.
- Želja da bude čovjek: Data nije bio robot; bio je biće koje je željelo da osjeća. Njegova neprestana, dirljiva težnja da razumije ljudske emocije, humor, ljubav i bol, činila ga je možda najljudskijim likom na mostu. Njegov pokušaj da napiše poeziju ili da razumije šalu bio je pun nevinosti i ranjivosti.
- Potreba za prihvaćanjem: Kroz seriju, Federacija se bori da Datu prizna kao sentientno biće sa pravima, a ne kao mašinu. Ta borba odražava širu društvenu borbu za inkluziju, prepoznavanje i prihvatanje različitosti. Data, iako tehnički superioran, očajnički traži pripadnost.
Worf i Deanna Troi: Mostovi emocija
Posada Enterprisea-D bila je bogata psihološkom dubinom:
- Worf (Glumac: Michael Dorn): Prvi Klingonac koji služi u Zvjezdanoj floti, Worf je bio personifikacija časti, odanosti i sukoba kulture. Kao oficir sigurnosti, on je bio vječito rastrgan između svojih vulkanskih pravila službe i ključnog klingonskog kodeksa časti i bijesa. Njegova odanost Picardu bila je bezuslovna, a njegova unutrašnja borba s predrasudama unutar Federacije (i samih Klingonaca) bila je duboko emotivna.
- Deanna Troi (Glumica: Marina Sirtis): Kao savjetnica broda i polu-Betazoid, Troi je bila Glas Empatije. Njena uloga je bila da osjeća i tumači emocije, što je bilo kritično za Picardov diplomatski stil. Ona je bila prva koja bi prepoznala emocionalnu napetost i često je služila kao psihičko sidro za posadu.
TNG je uveo neke od najopasnijih i najfascinantnijih neprijatelja koji su testirali temelje Federacije:
- Borg kolektiv: Borg je arhetipski neprijatelj: beživotni, kibernetski kolektiv koji teži asimilaciji svih bića, uništavajući individualnost. Njihova poruka: “Resistance is futile” (Otpor je uzaludan) bila je direktna prijetnja ljudskim idealima slobodne volje. Borba protiv Borga bila je borba za dušu čovječanstva.
- Q (Glumac: John de Lancie): Sveznajući, omnipotenti entitet koji je koristio Picarda i Enterprise kao poligon za moralne i etičke eksperimente. Q je bio filozofski izazivač, koji je konstantno sumnjao u vrijednost čovječanstva. Njegovi susreti s Picardom su bili duhoviti, ali uvijek su nosili ogromnu etičku težinu.
TNG je uspjeh bio monumentalan. On nije samo stvorio kult obožavatelja; dao je publici model za bolju budućnost. To je bila serija o nadi, diplomatiji i snazi intelekta.
- Inkluzija i različitost: TNG je proširio viziju različitosti, pokazujući kako se čak i bivši neprijatelji (Klingonci) mogu integrisati i doprinijeti zajednici.
- Važnost dijalogâ: Najveći sukobi su se rješavali u konferencijskoj sobi, a ne na mostu. Picardova spremnost da razgovara i razumije je njegova najveća snaga.
- Duhovna ostavština: Kroz Datino traganje za dušom i Picardovu potragu za etičkim imperativima, TNG je publici dao duboku, duhovnu poruku: cilj čovječanstva nije osvajanje, već razumijevanje.
The Next Generation je podsjetnik da se prava veličina Federacije ne mjeri u broju brodova ili teritorija, već u snazi njenih ideala i odanosti njenih ljudi – od robusnog Worfovog morala do Dataove nevinosti i Picardove nepokolebljive mudrosti. Oni su bili posada koja je uvela čovječanstvo u zlatno doba.
