Dok je globalna pažnja usmjerena prema ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini, u istočnoj Aziji ponovo raste napetost oko Tajvana.
Tajvansko ministarstvo obrane objavilo je da je zabilježen nagli porast aktivnosti kineske vojske u blizini otoka.
U jednom danu registrovano je 26 kineskih vojnih aviona, od kojih je 16 ušlo u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne odbrane, dok je istovremeno uočeno i sedam brodova kineske ratne mornarice.
Za mnoge analitičare ovo je signal da se period relativnog zatišja završava.
Neobično zatišje koje je zbunilo analitičare
Zanimljivo je da je pojačana vojna aktivnost uslijedila nakon dvosedmičnog perioda gotovo potpunog zatišja.
U sedmici između 27. februara i 5. marta Tajvan nije zabilježio nijedan kineski avion koji bi prešao osjetljivu središnju liniju u Tajvanskom moreuzu.
To je neuobičajeno.
Kineske vojne letjelice već godinama gotovo svakodnevno ulaze u taj prostor kao dio strategije političkog i vojnog pritiska.
Zato je iznenadna pauza otvorila pitanje: šta Peking zapravo priprema?
Zašto je aktivnost privremeno opala
Jedno od objašnjenja je zasjedanje kineskog parlamenta u Pekingu, tokom kojeg vlasti često smanjuju vojne aktivnosti kako bi izbjegle međunarodne tenzije.
Međutim, analitičari smatraju da to ne može biti jedini razlog.
Postoje još dvije moguće hipoteze:
- pokušaj smirivanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama uoči potencijalne posjete američkog predsjednika Donald Trump Kini
- prelazak kineske vojske u novu fazu obuke i modernizacije.
U Washingtonu i Pekingu navodno se priprema susret krajem marta, iako kineska strana još nije zvanično potvrdila taj plan.
Kina nikada nije odustala od Tajvana
Za vlasti u Pekingu pitanje Tajvana nikada nije bilo otvoreno za kompromis.
Kinesko rukovodstvo godinama ponavlja da će otok, ukoliko bude potrebno, pripojiti i silom.
U kineskoj političkoj doktrini Tajvan se smatra dijelom kineske teritorije.
S druge strane, Tajvan danas funkcioniše kao demokratska država sa vlastitom vladom i vojskom.
Ta politička podjela traje još od završetka kineskog građanskog rata 1949. godine, kada je Komunistička partija preuzela vlast u Pekingu, dok su poražene snage nacionalista pobjegle na Tajvan.
Svijet gleda u druge ratove
U ovom trenutku globalni fokus je usmjeren na dva velika sukoba:
- rat u Ukrajini
- eskalaciju na Bliskom istoku.
To je razlog zbog kojeg mnogi analitičari upozoravaju da bi kriza oko Tajvana mogla ostati u drugom planu — barem dok ne postane prevelika da bi se ignorisala.
Za Kinu je to potencijalno povoljan geopolitički trenutak.
U situaciji kada su Sjedinjene Američke Države vojno i politički angažirane na više frontova, prostor za kineske poteze u Pacifiku postaje veći.
Čeka li Peking pravi trenutak?
Kineski lider Xi Jinping više puta je naglasio da je “ponovno ujedinjenje” s Tajvanom istorijska misija koju Kina neće napustiti.
Pitanje nije da li Peking želi Tajvan.
Pitanje je kada će procijeniti da je trenutak povoljan.
Za sada kineska strategija ostaje kombinacija političkog pritiska, vojnog zastrašivanja i ekonomskog uticaja.
Ali svaki novi let kineskih bombardera ili patrola ratnih brodova podsjeća na jednu činjenicu:
Tajvan je možda sljedeća velika tačka globalne krize.
