Biolozi su opisali novo otkriće koje bi moglo predstavljati potpuno novu granu na stablu života, a organizam se godinama skrivao izravno pred njihovim očima. Sićušni mikroorganizam, nazvan Solarion arienae, otkriven je u kulturi morskih trepetljikaša prikupljenih u hrvatskim vodama još 2011. godine. Otkriven je tek nakon što su trepetljikaši u laboratoriju iznenada uginuli, piše Science Alert.
Glavni autori studije, Ivan Čepička i Marek Valt s Karlovog Univerziteta u Češkoj, istaknuli su važnost nalaza. „Ovaj nam organizam omogućava da zavirimo u vrlo drevno poglavlje stanične evolucije koje smo prethodno mogli rekonstruirati samo neizravno“, navode istraživači.
Naučni tim priznaje da su godinama previdjeli slabo pokretne stanice Solariona u kulturi. „S obzirom na to da smo Solarion propustili čak i u našoj dugotrajnoj laboratorijskoj kulturi, vjerovatno bi prošao nezapaženo u prirodnim uzorcima“, naveli su.
Nova grana u eukariotskom svijetu
Mikroorganizam ima karakterističan izgled nalik suncu, no još su zanimljivije strukture skrivene u njegovoj unutrašnjosti. Solarion je jednostanični eukariot, što znači da posjeduje jezgru i mitohondrije – organele koji u stanicama stvaraju energiju.
🔬Published in Nature!
— CepickaLab (@CepickaLab) November 19, 2025
Long awaited report on the discovery of Solarion arienae — a rare protist with sun‑like cells and novel predatory extrusomes. It retains ancestral mitochondrial genes like SecA, broadening our view of early eukaryotic evolution.
👉https://t.co/27hJmkyC40 pic.twitter.com/BRlZ8ygQDW
Analize su pokazale da Solarion ne pripada nijednoj dosad poznatoj grupi eukariota. Naučnici su ga svrstali u novo koljeno koje dijeli sa samo jednim poznatim protistom, Meteora sporadica. Oba su dio novoutemeljenog carstva u kojem se nalaze i vrlo udaljeni protisti Provora i Hemimastigophora.
Mitohondriji koji čuvaju tragove drevnog života
Posebnost Solariona leži u njegovim mitohondrijima, koji se značajno razlikuju od svih dosad opisanih. U njima je pronađen gen secA, ostatak molekularnih mehanizama kakve su imale drevne bakterije iz kojih su se mitohondriji razvili.
Taj gen u modernim eukariotima više ne postoji. Otkriće predstavlja izravan uvid u vrijeme kada su proto-mitohondriji još uvijek bili samostalni organizmi koji su tek započeli simbiozu s ranim eukariotima.
Naučnici navode da prisutnost secA pruža „neviđeni uvid“ u evoluciju prvih eukariotskih stanica i odnos koji je doveo do nastanka svih današnjih složenih oblika života.
Živi fosil iz Jadrana
„Solarion je izvanredan podsjetnik na to koliko malo znamo o raznolikosti mikrobnog života“, poručili su Čepička i Valt. „Otkriće tako evolucijski duboke loze – u biti živog fosila – pokazuje da su ključni dijelovi eukariotske historije još uvijek skriveni na mjestima koja rijetko istražujemo.“
Studija je objavljena u časopisu Nature.



