Bosna i Hercegovina je čudna zemlja.
Na papiru mala, često potcijenjena, često iskrivljeno predstavljena.
Ali kada se zagrebe ispod površine, iz ove zemlje — ili iz njenog kulturno-historijskog prostora — potekla su imena koja su oblikovala fiziku, književnost, filozofiju, diplomatiju, inženjerstvo i politiku 20. vijeka.
Neka od njih nikada se ne pominju u našim udžbenicima.
Neka se skrivaju u fusnotama historije.
A neka su nam ispred nosa, ali ih je BiH tradicija „skromnosti“ jednostavno progutala.
Vrijeme je da ih vratimo u kolektivno pamćenje.
Ruđer Bošković: genije svjetskog ranga, rođen na tlu koje danas zovemo BiH
Bosanski prostor 18. stoljeća bio je mozaik država, carstava i identiteta.
I upravo u tom mozaiku rođen je jedan od najvećih naučnika u evropskoj historiji: Ruđer Josip Bošković (1711–1787).
Iako se današnji narativi spore oko njegovog etničkog i državnog „porijekla“, realnost njegove geografije je jasna: porodica Bošković porijeklom je iz Orahovog Dola i Ravnog, područja koje je historijski i kulturno vezano za Bosnu i Hercegovinu.
A Bošković?
On je bio:
- matematičar koji je postavio temelje atomističke fizike prije daleko poznatog Daltona,
- astronom koji je prvi izračunao promjer Zemlje na modernim principima,
- filozof koji je anticipirao polje kvantne fizike (ne šala — čitajte njegov „Teoriju prirodne filozofije“),
- inženjer koji je spasio kupolu katedrale Santa Maria del Fiore u Firenci od urušavanja.
Danas ga NASA smatra jednim od preteča orbitalne mehanike.
A u BiH ga — jedva spominjemo.
Hasan Brkić: čovjek koji je razumio međunarodne odnose prije nego što je svijet shvatio Balkan
Ako postoji politička figura BiH koju istorija nije pravedno vrednovala, onda je to Hasan Brkić — briljantan mislilac, reformator i čovjek koji je shvaćao kompleksnost jugoslavenskog prostora poput rijetkih svojih savremenika.
Rođen u Prijedoru 1913., Brkić je bio:
- antifašista,
- mislilac,
- jedan od najvažnijih političkih stratega Bosne i Hercegovine tokom 20. vijeka.
Brkićev značaj nije u tome što je „bio na funkciji“, nego u tome što je gradio konceptualnu arhitekturu BiH kao moderne federalne jedinice, kao modela multietničke stabilnosti u prostoru gdje su tenzije bile historijska konstanta.
Njegova sposobnost da balansira između realpolitike, humanizma i geopolitičkih pritisaka bila je toliko napredna da ga mnogi porede s evropskim državnicima iste epohe.
Da je živ danas, vrlo vjerovatno bi bio jedan od rijetkih ljudi koji bi mogao objasniti međunarodnoj zajednici kako Bosna zaista funkcioniše.
Meša Selimović: pisac čija djela mijenjaju ljude — a i dalje ga svojataju svi osim BiH
Meša je Sarajevo obilježio.
A Sarajevo je obilježilo njega.
Njegova djela — Derviš i smrt, Tvrđava, Magla i mjesečina — čitaju se danas kao filozofske studije o moći, identitetu, krivici, ljudskoj slabosti i odnosu pojedinca prema vlasti.
To nije književnost koja te zabavlja.
To je književnost koja te mijenja.
Selimović je bio intelektualac svjetskog formata — i opet, jedan od onih koji u vlastitoj zemlji često stoji u sjeni političkih rasprava o tome „čiji je“.
A jedini tačan odgovor je:
naš. I svačiji. I svačiji samo ako ga svi želimo čitati.
Gazi Husrev-beg: reformator, vizionar i čovjek koji je urbanizirao Sarajevo prije nego što je to bio trend
Ako postoji ime koje pokazuje kako je BiH imala svoje renesanse, svoje epohe razvoja i svoje briljantne umove davno prije modernih vremena — to je Gazi Husrev-beg.
U 16. stoljeću, dok su mnoge evropske države još funkcionisale kao feudalni sistemi, Sarajevo dobija:
- medresu,
- biblioteku,
- vodovod,
- javna kupatila,
- trgovačke centre (bez šale — bezistane su proto-shopping centri),
- urbani plan zasnovan na funkcionalnosti.
To je bila renesansa u potpunom smislu te riječi.
I sve to zahvaljujući čovjeku koji je shvatao kako izgleda dobro uređena država — stoljećima prije nego što će mnoge evropske nacije to razumjeti.
Jovan Cvijić: geolog koji je objasnio Balkan — ali rijetko spominjemo da je ključni dio njegovog rada vezan za BiH
Cvijić je globalno priznato ime u geologiji, geomorfologiji i antropologiji.
Njegov rad o dinarskim planinama, kraškim formacijama i balkanskim narodima oblikovao je znanje 20. vijeka.
Iako se često vezuje uz Srbiju, veliki dio njegovog terenskog i naučnog rada obavljen je upravo na prostoru Bosne i Hercegovine — posebno u dinarskom i centralnom području.
Bez njegovih zapisa, današnja geologija i geopolitika Balkana bila bi daleko teža za razumjeti.
Safvet-beg Bašagić: polihistor koji je mogao biti evropski enciklopedist
Bašagić je bio pjesnik, historičar, prevodilac, orijentalista i političar.
U jednoj osobi nalazila se cijela akademija.
Njegove studije o kulturnoj historiji BiH bile su toliko napredne da se i danas citiraju u akademskim radovima širom svijeta.
On je prvi čovjek koji je temeljno i sistematski mapirao bosanski kulturni identitet — od srednjovjekovlja do modernog doba.
Bosna je imala vlastitog renesansnog intelektualca, i to u vrijeme kad su mnoge zemlje još tražile svoj identitet.
Hamdija Kreševljaković: čovjek koji je spasio bosansku historiju od zaborava
Da nije bilo njega, pola onoga što danas znamo o starim zanatima, običajima, mahalama i životu bosanskog čovjeka — jednostavno bi nestalo.
Kreševljaković je bio:
- istoričar,
- etnolog,
- arhivista,
- čovjek koji je doslovno obilazio Sarajevo i Bosnu bilježeći sve što je prijetilo nestati.
To je bio rad posvećenika, ne akademika „radi karijere“.
I upravo zato je neprocjenjiv.
BiH kao prostor genija koji su preveliki za okvire ove zemlje
Ono što povezuje sve ove ljude nije samo njihova briljantnost.
Povezuje ih i ista sudbina:
da Bosna i Hercegovina rijetko prepoznaje svoje genije dok su živi.
Mnogi su djelovali u drugim državama, drugim sistemima, drugim kulturnim prostorima — ali je njihov korijen, identitet ili intelektualna formacija neraskidivo vezana za ovaj prostor.
To je i najveća ironija našeg društva:
mi nemamo manjak talenata.
Imamo manjak pamćenja.
