Kako je fabrika snova postala fabrika formula?
Jedno pitanje sve češće se ponavlja među filmofilima, kritičarima, pa čak i ljudima iz industrije:
Gdje je nestala generacija koja nam je dala Matrix, Fight Club, Se7en, Blade Runner 2049, Interstellar, Gladiator, Shutter Island, The Prestige, Heat, The Departed?
Zašto je u posljednjih 10 godina gotovo nemoguće da se pojavi film koji ulazi u kolektivnu memoriju, koji postaje dio pop-kulture, koji mijenja percepciju?
Odgovor nije jednostavan — ali uzroci su jasni.
Hollywood danas funkcioniše po pravilima koja su u direktnom sukobu sa kreativnošću.
A kada industrija počne pobjeđivati umjetnost, rezultat je očekivan: stagnacija.
Franšizacija industrije: Marvelizacija Hollywooda
U 2000-im godinama filmovi su dolazili iz različitih pravaca:
- psihološki trileri
- filozofski SF
- historijski epovi
- originalni noir
- neovisni filmovi sa snažnom autorovom rukom
Danas je sve to zamijenjeno jednom riječi: franšize.
Marvel, DC, Fast & Furious, remakeovi, spin-offovi, live-action prerade, rebootovi svega što je nekad bilo popularno…
Filmski studio danas ne traži priču.
Studio traži brend.
Zbog toga je u Hollywoodu nastala era “sigurnog profita”, gdje se rizik izbjegava, a originalne ideje se tretiraju kao nepotrebna hazardna igra.
Algoritamsko pisanje: filmovi koje kreiraju tablice, ne ljudi
Streaming servisi, posebno Netflix, promijenili su proces stvaranja filmova na fundamentalnom nivou.
Danas algoritmi znaju:
- koliko minuta publika izdrži prije nego ugasi film
- koji žanr najbrže raste
- koliki postotak gledalaca preferira određeni tip završetka
- koliko emotivnih scena treba po satu
- šta je “optimalan ritam priče”
Rezultat?
Filmovi koje rade mašine, a režiraju ljudi.
Srednjobudžetni film, nekada nosilac najkreativnijih projekata, gotovo da je nestao.
Danas imamo samo:
- super-skupi blockbustere
- ultra-jeftine streaming projekte
Sve između — umrlo je.
Strah od originalnosti
Najveći problem Hollywooda danas je strah.
Strah od:
- rizika
- lošeg prvog vikenda
- negativnih recenzija
- reakcije publike
- nepredvidivosti tržišta
Studiji često odbijaju originalne scenarije ne zato što su loši, nego zato što nisu “provjereni”.
Paradoks je očit:
da su ovi standardi važili 20 ili 30 godina ranije, danas ne bismo imali ni Matrix, ni Fight Club, ni Alien, ni Star Wars.
Publika se promijenila — kratka pažnja i instant-kultura
Kulture TikTok ritma i 10-sekundnih klipova utjecale su i na filmsku industriju.
Studiji vjeruju da:
- mladi ne žele sporiji film
- gledatelji ne žele filozofiju
- publika ne želi dublju naraciju
- dugim dijalozima “pada engagement”
Zbog toga se filmovi pretvaraju u serije akcijskih sekvenci, a narativ u nizu brze montaže.
Ali najveći gubitnik nije publika.
Najveći gubitnik je umjetnost filma.
Ko preuzima tron? Južna Koreja i Evropa
Dok Hollywood tone u reciklažu, drugi centri svijeta preuzimaju kreativno vodstvo.
Južna Koreja
- Parasite
- Oldboy
- Memories of Murder
- The Handmaiden
- Burning
To su filmovi koji vraćaju vjeru u originalnost.
Evropski autorski film
- Denis Villeneuve (u Kanadi/Francuskoj počeo, sad dominira SF žanrom)
- Ruben Östlund
- Yorgos Lanthimos
- Paolo Sorrentino
Evropa i Azija pokazuju ono što Hollywood više ne može:
hrabrost.
Može li Hollywood ponovo napraviti kultni film?
Da — ali samo ako se vrati:
- autorima
- riziku
- originalnosti
- srednjobudžetnoj produkciji
- hrabrim scenarijima
- ljudima koji prave filmove zbog strasti, a ne investicionih tablica
Jer kultni film nije rezultat budžeta.
Kultni film je rezultat duše.
Danas Hollywood ima pare.
Ali pitanje je: ima li ideje?



