Geopolitička i ekonomska arena u Briselu često izbaci pojedince koji naizgled ne djeluju kao osobe koje bi mogle uzdrmati operativni sistem čitave jedne svjetske velesile ili izbaciti iz takta američkog predsjednika.
Bernd Lange, 70-godišnji njemački socijaldemokrata, posmatračima djeluje kao blag, metodičan čovjek koji se najbolje osjeća u tišini komiteta i hodnika Evropskog parlamenta.
Pa ipak, ovaj predsjednik parlamentarnog odbora za trgovinu u proteklih nekoliko mjeseci profilisan je u najvidljiviju unutrašnju prepreku za postizanje transatlantskog trgovinskog sporazuma, za koji mnogi evropski zakonodavci smatraju da je potpuno jednostran i da Evropsku uniju opasno izlaže bazičnim hirovima Donalda Trumpa.
Pakt iz Škotske i briselska taktika preživljavanja
Sporazum o kojem je riječ sklopili su prošlog jula Donald Trump i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u njegovom luksuznom golf odmaralištu Turnberry u Škotskoj. Evropske vlade su ga instant pretvorile u zajedničku izjavu i bazično podržale.
Logika Brisela bila je jasna i odbrambena: ispuniti brzo uslove, izbjeći razorni carinski rat i sačuvati ono što je ostalo od transatlantske stabilnosti. Međutim, Lange je imao potpuno drugačije planove.
Uz podršku koalicije lijevog centra, liberala i Zelenih, koji duboko ne vjeruju Trumpovoj administraciji i zamjeraju asimetriju u ugovoru, Lange je iskoristio ulogu Evropskog parlamenta u procesu donošenja pratećih zakona kako bi zahtijevao čvrste zaštitne mjere.
Njegov bazični cilj bio je osigurati mehanizam po kojem EU može povući svoje ustupke ako Washington ne ispuni svoja obećanja – naročito nakon što je Trump javno zaprijetio aneksijom Grenlanda, a kasnije zaprijetio i Španiji trgovinskim embargom zbog njenog protivljenja američkom ratu u Iranu.
„Naravno, mnogi su prihvatili američki narativ da sve moramo završiti brzo, bez obzira na sadržaj, ali to bazično nije moj stil“, poručio je Lange u intervjuu za POLITICO.
Grenlandski zaokret i blokada procesa
Prema uslovima prošlogodišnjeg primirja iz Turnberryja, EU se obavezala da će usvojiti zakone o ukidanju carina na američku industrijsku robu, dok je Washington zauzvrat pristao ograničiti carine na većinu evropskog izvoza na 15% i smanjiti namete na evropske automobile. Prve ozbiljne pukotine u ovom sistemu pojavile su se već u avgustu, kada je Trump uveo stravičnu carinu od 50% na preko 400 evropskih proizvoda koji sadrže čelik i aluminijum.
Ipak, stvarna prekretnica bila je Trumpova prijetnja s početka godine o aneksiji Grenlanda, danskog protektorata.
Nakon odluke Vrhovnog suda SAD-a u februaru kojom su oborene Trumpove prvobitne carine, i potonjih žestokih transatlantskih tenzija oko američko-izraelskih udara na Iran, Langeova koalicija u Parlamentu odlučila je potpuno zamrznuti proces sve dok sporazum ne bude imunizovan od Trumpovih poteza (Trump-proofed). Ova taktika odlaganja izazvala je ogroman pritisak i frustraciju u Washingtonu, do te mjere da je Trump zaprijetio dodatnim podizanjem carina ako Brisel ne ispuni obećanja do 4. jula.
Sukob u institucijama: Željana Zovko protiv dugotrajnog čekanja
Ovakvo rastezanje rokova izazvalo je duboke podjele unutar samih evropskih struktura. Evropska pučka stranka (EPP) – najveća grupacija u Parlamentu i politički dom Ursule von der Leyen i njemačkog kancelara Friedricha Merza – uporno je tražila hitnu implementaciju pakta kako bi se pružila stabilnost evropskom biznisu.
Glavna pregovaračica EPP-a na ovom uploaderu dokumenata, Željana Zovko, oštro je kritikovala Langeov pristup u izjavi za POLITICO, ističući da je čitav proces gurnuo Evropu na ivicu trgovinskog rata.
„Ova drama je na kraju bila potpuno nepotrebna.
U trenucima kada smo se trebali fokusirati na blisko bezbjednosno partnerstvo i zajednički rad po pitanju Kine, mi smo se svađali oko sitnica i izgubili širu geopolitičku viziju“, izjavila je Zovko, upoređujući Langeov stil pregovaranja sa taktikom Angele Merkel koja je radije sjedila i čekala nego da odmah „uhvati bika za rogove“.
Krv, suze i Rolling Stones diplomatija
Langeov skepticizam vuče bazične korijene iz njegove matične regije Donje Saksonije, industrijskog srca Njemačke gdje se nalaze automobilski gigant Volkswagen i proizvođač čelika Salzgitter, čija su radna mjesta bila direktno ugrožena Trumpovim carinama.
Kao dugogodišnji član sindikata IG Metall i pasionirani ljubitelj klasičnih automobila i motocikala (koji je na dva točka proputovao čuvenu Route 66 u Americi), Lange je iza zatvorenih vrata primjenjivao taktiku „lošeg policajca“, dok je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič igrao ulogu „dobrog policajca“.
Tenzije su kulminirale krajem maja, kada je Šefčovič, vidno iscrpljen i iznerviran nakon višesatnih pregovora, bukvalno izletio iz pregovaračke sobe sa zavrnutim rukavima, glasno negodujući pred savjetnicima, dok je šefica za trgovinu Sabine Weyand prijetila napuštanjem sastanka zbog Langeovih tvrdih zahtjeva.
Pritisak je na kraju urodio plodom u kasnim noćnim satima 20. maja. Evropske institucije su postigle težak kompromis: konačni tekst predviđa da Evropska komisija dobija ovlašćenje da suspenduje trgovinski sporazum ako Washington ne smanji carine na evropski čelik i aluminijum do kraja 2026. godine, dok je rok važenja samog ugovora produžen do kraja 2029. godine.
Iako je morao napraviti određene ustupke, Lange je u svom stilu prokomentarisao ishod citirajući legendarne Rolling Stonese: „Ne možeš uvijek dobiti ono što želiš, ali ako se trudiš, dobićeš ono što ti je potrebno.“
