Može li kompanija korisnicima oduzeti nešto što su već platili? U svijetu videoigara odgovor je često – da.
Sve veći broj izdavača posljednjih godina gasi servere za online igre, čime one postaju potpuno neupotrebljive, čak i za igrače koji su ih legalno kupili. Upravo protiv takve prakse pokrenuta je međunarodna kampanja „Stop Killing Games“, koja je od internetske inicijative prerasla u ozbiljno političko pitanje pred institucijama Evropske unije.
Kampanju je 2024. godine pokrenuo američki YouTuber Ross Scott, nakon što je kompanija Ubisoft najavila gašenje popularne trkaće igre The Crew. Igra, koju je tokom svog životnog vijeka igralo više od 12 miliona ljudi, ugašena je zbog, kako je navedeno, ograničenja vezanih za infrastrukturu servera i licencne ugovore.
Za mnoge igrače to nije značilo samo kraj podrške za igru, već i potpuni gubitak pristupa proizvodu koji su kupili.
„Igrao sam The Crew gotovo deset godina. Bila je veliki dio mog života i nešto što sam kasnije dijelio sa svojom djecom. Nije me pogodilo samo gašenje igre, nego način na koji je to urađeno“, rekao je jedan od igrača poznat pod nadimkom Chemicalflood.
Njegov stav dijele hiljade drugih gejmera koji smatraju da kompanije imaju pravo prestati pružati podršku igri, ali ne i potpuno onemogućiti njeno korištenje.
Od online kampanje do Evropskog parlamenta
Inicijativa „Stop Killing Games“ prikupila je gotovo 1,3 miliona potpisa građana Evropske unije, što je bilo dovoljno da Evropska komisija bude obavezna razmotriti zahtjev. U aprilu je održano i javno saslušanje u Evropskom parlamentu, a Komisija mora službeno odgovoriti do 27. jula.
Ross Scott tvrdi da cilj kampanje nije prisiliti kompanije da vječno održavaju servere.
„Ne tražimo da serveri rade zauvijek. Kompanije mogu ugasiti online usluge kada god žele. Ono što tražimo jeste da to urade odgovorno“, poručio je Scott.
Aktivisti predlažu da izdavači prije gašenja igre omoguće offline način rada ili objave potrebni softver kako bi zajednica mogla nastaviti održavati igru.
Industrija uzvraća
Velike kompanije ne dijele takav stav.
Udruženje Video Games Europe, koje predstavlja najveće svjetske izdavače videoigara, upozorilo je da mogućnost gašenja online servisa mora ostati dostupna kada igra više nije komercijalno isplativa.
Tvrde da bi pojedini prijedlozi kampanje mogli značajno povećati troškove razvoja online igara i otežati poslovanje studija.
Ubisoft je svoju poziciju već branio i na sudu. U odgovoru na tužbu bivših igrača kompanija je navela da kupci nisu kupili samu igru, već licencu za njeno korištenje, te da su bili upozoreni da online usluge neće trajati zauvijek.
Problem „live service“ igara
Rasprava dolazi u trenutku kada su takozvane „live service“ igre postale dominantan poslovni model u industriji.
Za razliku od klasičnih videoigara koje funkcionišu samostalno, moderne online igre u potpunosti zavise od servera i kontinuirane podrške izdavača. Kada kompanija odluči ugasiti infrastrukturu, igra praktično prestaje postojati.
Primjeri nisu rijetki. Sony je ove godine najavio gašenje podrške za igru Destruction AllStars, dok je online pucačina Concord ugašena svega dvije sedmice nakon izlaska na tržište.
Profesor poslovanja u gejming industriji na Univerzitetu New York Joost van Dreunen smatra da su moderne igre postale svojevrsne digitalne zajednice.
„Svaka nova online igra u sebi već nosi sjeme vlastitog gašenja“, kaže van Dreunen, ističući da izdavači često gase projekte kada broj aktivnih igrača počne opadati.
Pritisak raste i u SAD-u
Dok Evropska komisija razmatra inicijativu, slične aktivnosti vode se i u Sjedinjenim Američkim Državama.
U Kaliforniji je predložen zakon „Protect Our Games Act“, koji bi kompanije obavezao da nakon gašenja online podrške omoguće nastavak igranja ili korisnicima vrate novac. Prijedlog je već prošao Donji dom savezne države i trenutno se nalazi pred Senatom Kalifornije.
U međuvremenu, britanska vlada odbila je prijedloge za izmjene zakona, uz obrazloženje da postojeći propisi o zaštiti potrošača pružaju dovoljno garancija kupcima.
Bez obzira na ishod političkih i pravnih procesa, jedno je jasno – pitanje vlasništva nad digitalnim proizvodima postalo je jedna od najvećih tema moderne gejming industrije. Ono što je nekada izgledalo kao tehnički detalj sada bi moglo prerasti u pravnu bitku koja će odrediti šta zaista znači „kupiti“ videoigru u digitalnom dobu.
